Neovisni novinarski portal
16.6.2019.
GOSPODARSTVO
Nova afera – USKOK zanima je li Linić oštetio državni proračun za 27 milijuna kuna

Nova afera – USKOK zanima je li Linić oštetio državni proračun za 27 milijuna kuna

Široka javnost s velikim zanimanjem očekuje izjavu ministra financija Slavka Linića vezano uz najnoviju financijsko-poreznu aferu o kojoj je u izdanju od ponedjeljka, naširoko pisao Jutarnji list spočitavajući ministru zamračenje 27 milijuna kuna. Za toliko je, navodno, oštetio državu potpisujući osobno odluku o prebijanju poreznog duga tvrtki Spačva iz Vinkovaca. Sporni iznos odnosi se na  oranicu veličine 5 hektara koja je, sumnja se, procjenjena na daleko veći iznos od stvarne vrijednosti. Porezna uprava u Vinkovcima procijenila ju je na vrijednost od 6 milijzna kuna, a Linić je poptisao odluku o vrijednosti od enormno visokih 33 milijuna kuna.

Ministar financija Slavko Linić (Foto: Vlada RH)

Ministar financija Slavko Linić (Foto: Vlada RH)

Jedinu izjavu mediji su tijekom prijepodneva dočekali od Linićeva sugrađanina i stranačkog kolege Zlatka Komadine koji cijelu stvar nastoji relativizirati uz tvrdnju kako je „ministar radio po Zakonu o predstečajnoj nagodbi“. Dodao je još kako se „veš pere u kući, a ne po medijima“.

I dok kontroverzni ministar Linić šuti birajući za sebe najpovoljniji trenutak kada će se oglasiti, reagirao je USKOK koji je od Ministarstva financija zatražio žurne podatke, tj. dokumentaciju o kupnji zemljišta tvrtke Spačva. Kako je objavljeno na službenim starnicama USKOKA, dokumentacija je zatražena kako bi se moglo dalje odlučivati u ovoj stvari, a sve je pokrenuto objavljivanjem teksta u Jutarnjem listu.

Nema tome dugo kada je sudac Trgovačkog suda u Zagrebu Mislav Kolakušić javno progovorio o štetnosti Zakona o predstečajnoj nagodbi uz opasku kako će se prava šteta vidjeti tek za godinu dana. Razmjeri štetnosti, očito su isplivali znatno ranije jer je jedan od aktera kojemu se spočitava zlouporaba na štetu državnog proračuna upravo ministar Linić koji bi se javnosti trebao obratiti i podastrijeti svoju verziju priče o prebijanju dugova.

Sudac Kolakušić je, da podsjetimo, govorio o štetnosti spomenutog Zakona i najavio borbu do kraja kako bi se štetni zakon što prije povukao iz primjene. I dok je Linić svesrdno branio predstečajne nagodbe uz tvrdnju kako je ovaj proces spasio 40 tisuća radnih mjesta i smanjio nelikvidnost  za 11 milijardi kuna s početnih 50 milijardi kuna, sudac Kolakušić ga je javno upitao gdje je nestalo spomenutih 50 milijardi kuna, te je dodao kako je u spomenutom procesu nestalo najmanje 35 tisuća radnih mjesta.

Prema dostupnim podacima, predstečajne nagodbe do sada su sklopljene za 950 poduzeća koje su na svojim računima nagomilale preko 17,4 milijarde kuna dugovanja. U tim je tvrtkama zaposleno nešto preko 18 tisuća radnika. Još 750 predmeta je u obradi i za njih je prihvaćen plan financijskog restrukturiranja.

Kolakušić je javno ministra financija upitao koliko je sredstava iz predstečajnih nagodbi uplaćeno u proračun na što mu je ovaj dogovorio da se radi o tajnom podatku. Sudac Kolakušić tvrdi kako se u državni proračun s te osnove nije slila niti jedna kuna. I pravnička struka zauzela je stva o štetnosti Zakona o predstečajnoj nagodbi zamjerajući mu mogućnosti zlouporabe.

I dok mediji grozničavo od Linića ištu izjavu pa ma kakva ona bila, u Hrvatsku i dalje stižu negativne prognoze o gospodarskom sektoru i državnim financijama uopće. Tako je Europska komisija procijenila da će BDP u tekućoj godini pasti za 0,6 posto, a mogući mini oporavak se može očekivati tek u idućoj godini.

Reuters je u svom analiziranju Hrvatsku naveo kao zemlju s najlošijim gospodarskim izvedbama te ju je svrstao iza Grčke i Cipra.

Međunarodni monetarni fond upravo je objavio svoje analize po kojima će zemlje istočne i jugoistočne Europe imati dvostruko viši gospodarski rast u ovoj godini i minusi su za njima, dok se Hrvatska ni u ovoj godini neće iščupati iz gospodarske učmalosti, te će i dalje ostati u recesiji. Najnoviji pokazatelji govore da je od nas bolja i Grčka, dok je Portugal uspio izići iz programa međunarodne financijske pomoći što je još do jučer bila fikcija.

Hrvatsko gospodarstvo, ističu inozemni stručnjaci i analitičari, visokih 30 posto svojih potreba zadovoljava izravnim inozemnim zaduženjima, a javni dug je i dalje iznimno visok. Hrvatskoj, naglašavaju analitičari, nije pomogao ni ulazak u punopravno članstvo EU od prije 10 mjeseci. Zbog loših rezultata Hrvatska je svrstana među 10 najlošije ocijenjenih zemalja EU. Jedine svjetle točke domaćeg gospodarstva su turizam i energetski sektor koji jedini nisu zabilježili minuse za razliku od svih drugih. Zamjenik ministra financija  Boris Lalovac nedavno je izjavio da su od 2008.g. hrvatski poduzetnici izgubili 13,7 milijardi kuna dobiti. I ne samo dobiti već i radnih mjesta. Samo u zadnjih 5 godina izgubljeno je 102 tisuće radnih mjesta.

Zbog svega navedeno slobodno se može zaključiti da će bez oživljavanja izvoza i građevinskog sektora, promjene bankarske politike, rasterećenja poslovanja poduzetnika i niza drugih mjera, hrvatsko gospodarstvo i dalje kliziti u negativi.


VEZANE VIJESTI