Postavljanje informativne table u masliniku Nevena Spahije, poznatog košarkaša i trenera, u Danilu, mjestu njegovih korijenja, prilika je za još jedan podsjetnik na značaj arheoloških nalazišta koja su sa svakim iskapanjem bogatija novim spoznajama o životu u davnim vremenima.
Na imanju Nevena Spahije koje se nalazi nasuprot Šematorija, uz glavnu mjesnu prometnicu, otkriveni su ostaci kasno antičke ili srednjovjekovne arhitekture i brojni ulomci rimskih nadgrobnih spomenika. Na ovaj bogati nalaz naišao je sam Spahija koji je odlučio o nalazu obavijestiti arheologe Muzeja grada Šibenika koji su odmah izvršili konzervaciju, a sada, u povodu obilježavanja Međunarodnog dana muzeja, postavili i informativnu tablu. Ono što je posebno zanimljivo u današnje vrijeme, svakako je činjenica da je sam Spahija financirao konzervaciju radova i postavljanje table u njegovu ekološkom masliniku.
Krajem 1.st. prije Krista i stoljeća kasnije Rimska država uspostavila je vlast i nad ovim prostorima nakon čega je započeo proces romanizacije domaćeg stanovništva. Još za vrijeme Cezara, a posebno nakon principata, od Augusta nadalje, osnivali su se gradovi-municipiji i kolonije koje su imale različite stupnjeve autonomije i prava. U Dalmatinskom zaleđu, taj je proces osobito bio izražen pod vladavinom Flavijanske dinastije.
Ove, i druge pojedinosti, posjtitelji mogu pročitati sa informativne table na kojoj je uz tekst na hrvatskom i onaj na engleskom jeziku. Kako su zadnjih godina turisti sve češći posjetitelji arheoloških iskopina na Šematoriju, od sada će imati još jednu mini-destinaciju za blic posjet u blizini i priču o vremenu kada se u ovom kraju živjelo u punini te riječi.
Na Danilu su arheološka iskapanja započela još krajem pedesetih godina prošlog stoljeća i sa dužim ilikraćim stankama traju do danas. Najintrigantniji predmet koji je pronađen na Danulu svakako su ritoni. Riječ je o keramičkim predmetima izrađenim u obliku posude na četiri noge s ovećom, okomito položenom ručkom. Koristila se, pretpostavlja se, u kultne svrhe. Stručnjaci, zapravo nisu jednoglasni oko njegove namjene. Jedni u ritonu vide obrednu svjetiljku, drugi oblik žene, treći medvjedicu, četvrti simboličnu maternicu, peti prikaz prožimanja muškog i ženskog aspekta kozmosa, dok šesti u nogama prepoznaju vimena domaćih životinja. Bilo kako bilo, riton je postao zaštitni znak Danilske kulture.
Zahvaljujući arheloškim nalazima, na Danilu se može pratiti slijed naseljavanja od 9.st. pa do u kasni srednji vijek.
Od sakralnih objekata na Danilu, najstariji je svakako onaj na položaju Stari šematorij koji je nastao u starokršćansko doba na ostacima termalnog dijela antičke vile. Ova starokršćanska crkva preuređenaje i obnovljena, a današnja crkva svetog Danijela nastala je u 18.st.na ruševinama romaničke crkve.
Danilo nam i dalje otkriva svoje nekadašnje lice. Gdje god da se zakopa motika ili lašun, udari se u nešto tvrdo. Tako se dogodilo i 2012.g. na parceli Nevena Spahije.
Svi dosad otkriveni nalazi govore o iznimnoj vrijednosti Danilskih nalazišta i nalaza koji svjedoče o kontinuitetu življenja sve od neolitika pa do današnjih dana. Kad je riječ o kontinuitetu življenja na nekom prostoru svjetski arheolozi ističu primjer Danila koji je tako zastupljen i u svjetskoj arheologiji.