Neovisni novinarski portal
20.10.2019.
EKOLOGIJA / GOSPODARSTVO
Život “na veresiju”, Hrvatska u koncesiju, ili: HE na Krčiću kao cijena privatizacije HEP-a?!

Život “na veresiju”, Hrvatska u koncesiju, ili:
HE na Krčiću kao cijena privatizacije HEP-a?!

Recentne najave moguće gradnje HE na Krki, iznad slapa Krčić, mobilizirale su civilno društvo, ekološke udruge u Kninu i Hrvatskoj koje su stvorile neku vrst pokreta otpora uništenju prirode zbog nešto malo struje. Ideja je stara preko četiri desetljeća.

Knin - karte 060

Recentne najave moguće gradnje HE na Krki, iznad slapa Krčić, mobilizirale su civilno društvo, ekološke udruge u Kninu i Hrvatskoj koje su stvorile neku vrst pokreta otpora uništenju prirode zbog nešto malo struje. Ideja je stara preko četiri desetljeća. HEP ima na umu HE s akumulacijskim jezerom u području koje je dio europske ekološke mreže Natura 2000 i važan krajobraz. Štoviše, prema projektu se, navodno, planira na sedrenoj barijeri iznad samog slapa graditi armirano-betonska brana 9,5 metara visine, dok bi kanjon Krčića bio potopljen i pretvoren u akumulacijsko jezero!?  Zbog čega HEP namjerava graditi HE na Krčiću, relativno skromnog kapaciteta, svega 38 GWh godišnje, niti za kninske potrebe dovoljno, a pritom riskira nesagledivu štetu do koje bi mogla dovesti miniranja radi gradnje brane, podzemnih tunela, bušotine za crpljenje voda iz podzemnog vrela Krke itd. ?Nije li riječ o poslu visokog rizika za objektivno nerazmjernu korist?Ili je tzo cijena privatizacije HEP-a? HEP o svemu šuti, a ministar zaštite okoliša o projektu, tvrdi, ništa ne zna. Netko mora da je lud ovdje…

Građanski i ekološki bunt provociran kninskim događanjima, uključujući i zagađivanje Orašnice mazutom,  navodno, iz obližnjih pogona samoborskog DIV-a, skrenuo je pozornost i na niz drugih problema i pitanja kojima je u središtu odnos vlasti spram prirodnih resursa zemlje. A pitanje svih pitanja je u Hrvatskoj „znamo li što imamo“? Nažalost, ne!

Zelena čistka - Krčić (36)

Bagateliziranje domaćih nalazišta korisnih minerala i ruda

Za razliku od nekadašnje jugoslavenske filozofije u sustavu obrazovanja koja je generacije i generacije odgajala u uvjerenju kako je socijalistička Jugoslavija jedna od najbogatijih zemalja svijeta, makar kad je riječ o prirodnim resursima, mineralima, rudama, energentima, nafti, plinu, vodi…o Hrvatskoj i njezinom prirodnom bogatstvu puno više se znade vani nego kod kuće. Nova hrvatska filozofija svodi se na bagateliziranje prirodnih nalazišta i stavljanje svih potencijalnih resursa na raspolaganje, istraživanje i eksploataciju, strancima koji imaju novac i tehnologiju, a mi samo „dar božji“. Pa nas, valjda,  i ne pripada više do li nešto mrvica sa stola velikih stranih kompanija nakon što se one našim potencijalima namire. Zvuči pomalo utornički , ali, povijest govori tomu u prilog obiljem literature koju su geolozi, geografi i ini stručnjaci ostavili iza sebe nakon godina i godina  provedenih u istraživanjima hrvatskih prostora. Jedan od njih je svakako austrijski geolog Fritz M. von Kerner ( 1866.- 1944.), koji je, unatoč činjenici da je bio doktor medicine, život  posvetio geologiji. Kartirao je i istraživao velik dio Dalmacije, objavio stotinu radova o nalazištima ruda i korisnih minerala posebno na području Kistanja, Knina, Drniša, Svilaje, Šibenika, Sinja, Šolte, Splita… U Dalmaciji je boravio do prvog svjetskog rata, kada na ovo područje dolazi njegova asistentica i istražuje Kijevski bat te objavljuje knjigu o svojim znanstvenim otkrićima s nizom fotografija. Na temelju von Kernerovih istraživanja gradile su se hidroelektrane  i  prve velike tvornice u Dalmaciji, koja zahvaljujući austrijskom geologu i njegovim otkrićima ulazi u prvu industrijsku revoluciju.  Rat je prekinuo istraživanja, i ona će se nastaviti tek uoči Drugog svjetskog rata kada na dalmatinsko područje, slijedeći von Kernerove tragove, dolaze njemački geolozi,  i istražuju, napose, obojene metale. U Domovinskom ratu na kninskom području je UNPROFOR imao svoju bazu, a vjeruje se da su i njihovi inženjeri istraživali posebno nalazišta olova, srebra, bakra, boksita…

Knin - karte 047

Von Kernerova ostavština iz Dalmacije

No, vratimo se pioniru istraživačkih radova u Dalmaciji, van Kerneru, koji je u opsežnom radu o nalazištima korisnih minerala i kamene rude u kraškim područjima dalmatinske Zagore, konstatirao kako su sjeverozapadno od Golubića utvrđeni sadržaji olovnog sulfata, a kod vojarne u Plavnom i brdu Konjuh kod Knina nađeni su svijetleći olovni komadi. U blizini Miljevaca je, piše von Kerner, između Golubića i Otona, u 18. stoljeću vađeno srebro, no očito je riječ bila o srebrnastom olovu. U udolini, između polja Dubajić i Torbice, otkrivene su naslage bakra. U okolici Plavnog nađeni su kristali pirita, a pojavljuju se i komadi limonita, no svi ti tragovi ruda zanimljivi su prije svega zbog minerala.

S druge strane otkrivena su bogata nalazišta aluminijske rude koja se prostire u obliku naslaga  na karnijskom vapnencu u području Ervenika. Ali, tu ima i kamenog ugljena, mrkog ugljena, lignita i asfalta (Vrbnik),  gipsa i gline za opeku na području brda Konjuh sjeverno od Knina i Promine.

Von Kerner govori i o izvorištima nafte, o crpilištima koja su dovela do vađenja 12 litara nafte dnevno. Ali, više se bavi korisnim mineralima i kamenim rudama, pa spominje nalazište asfalta iz Manodala gdje se najranije počelo s vađenjem u Dalmaciji. Najvažnije nalazište crvenog željeznog boksita locira zapadno od Okuga Gornjeg, pečeno vapno na Šolti, navodi i mineralna nalazišta u predjelu Kistanje- Drniš, nalazišta ugljena u Dubravicama, Vaćanima, Đevrskama i Kistanjama, lignita u rubnim dijelovima Petrova Polja, hematita  kod Drniša, galenita kod Gradaca,a  svijetlo olovo, piše prof. Kerner, ima sadržaj i srebra…

Knin - karte 031

Krčić ili podzemna HE u Kninskom Polju?

Dakle, kninsko područje obiluje nalazištima minerala i ruda, pa je svakako vrlo interesantno za istraživanja i ekspoloataciju. Može li upravo to biti razlog zašto HEP planira gradnju nevelike HE na Krčiću? Je li u ovom slučaju riječ o klasičnoj hrvatskoj privatizacijskoj priči? Naime, HEP bi gradnjom HE na Krki proizveo goleme štete koje bi bio obvezan sanirati, što bi Hrvatsku elektroprivredu toliko opteretilo financijski da bi se našla na rubu stečaja i bila bi prisiljena ići u privatizaciju za budzašto. S druge strane, oni koji su upućeni u van Kernerove „rane radove“ koji svjedoče o rudnom bogatstvu na tom području, spekuliraju kako je izgradnja HE na Krčiću samo paravan za istraživanja rudnog blaga. A iz dobro obaviještenog “energetskog lobija” uvjeravaju nas kako je zapravo u planu izgradnja puno veće elektrane, ali ne na Krčiću nego u Kninskom polju, koje redovito plavi zimi zbog obilja padalina. Voda na Krčić dolazi iz Livanjskog i Glamočkog polja i pada sa 700-800 metara nadmorske visine, a upravo tu visinsku razliku HEP želi iskorisiti za proizodnju struje, što su još davnih dana planirali napraviti Austrijanci . Bila bi tu velika podzemna akumulacija i HE značajnog kapaciteta. Gradnja takve elektrane bi također izazvala velike štete, a sanacija posljedica HEP bi bacila na koljena. Pa se iz toga aspekta čini kako potencijalna HE na Krki ima dvije funkcije: proizvodnju struje i prodaju HEP-a!?

Bez Kernerovih otkrića ne bi bilo ni TEF-a, ni TLM-a, ni HE na Krčiću

Bez istraživanja von Kernera ne bi, čini se, bilo ni nekadašnjih šibenskih kapitalnih tvornica TEF-a i TLM-a,  ali ni HE na Krčiću. Dok von Kerner nije otkrio boksit na tom području, nitko o aluminiju nije ni razmišljao. Kernera je plaćala bečka vlada za potrebe društva Sufid, tvornice na kojoj je kasnije nastao TEF . Sufid je izvorno osnovan s talijanskim kapitalom, ali je pred Prvi svjetski rat nadpolovični udjel u društvu imao austrijski vlasnik. Tek raspadom Austrougarske sve dionice prelaze u ruke Talijana. Sufid  posluje i danas i bavi se preradom metala.

Prof. Kerner je provodio površinska istraživanja, a minerala i ruda u dubljim slojevima zemlje je znatno više. Hrvatska su nalazišta ruda i minerala manje-više poznata, više vani nego kod kuće, pa je i interes stranaca do danas za istraživanje i eksploataciju naših prirodnih resursa konstantan. Leži li krševita, pusta Zagora na nalazištima vrijednim milijarde? Država se kreditno zadužuje u svijetu, da bi jednog dana dugove otplaćivala rasprodajom svoga rudnog bogatstva i energetskih potencijala. Život na “veresiju”, Hrvatska u koncesiju. Je li to naša perspektiva…?

Knin - karte 024Knin_mala

Tags: , , , , , , , , ,

VEZANE VIJESTI