Neovisni novinarski portal
26.10.2020.
GOSPODARSTVO
U Hrvatskoj nezaposlena 23 doktora znanosti

U Hrvatskoj nezaposlena 23 doktora znanosti

U Hrvatskoj posao traži  23 nezaposlena doktora znanosti.

Veleučilište Šibenik

Da i visokoobrazovani mladi ljudi teško dolaze do posla svjedoči najnoviji podatak o 2,8 posto nezaposlenih doktora znanosti, odnosno od ukupno 830 doktora znanosti iz 2013.g., danas je nezaposleno njih 23.

Riječ je o ljudima u najplodnijim životnim godinama koji će tako svoje mukom stečeno znanje i vještine držati u sebi i čekati povoljni investicijski vjetar koji će znati cijeniti njihovu pamet. Iako se sve vladajuće garniture upinju u dokazivanju kako im je stalo do mladih obrazovanih kadrova, praksa potvrđuje drugačiju sliku koja koja govori o zapošljavanju za koje se primarno traže raznorazne podobnosti. Kako drugačije protumačiti nezaposlenost najobrazovanijih mladih ljudi koje druge zemlje vabe na sve načine pa je realno za očekivati dajnji trend odlaska mladih iz zemlje. Možda se obrazloženje nalazi u činjenici da slabo razvijeno gospodarstvo koje za sobom posljedično vuče negativne trendove u svim ostalim područjima, naprosto nema potrebe za tolikim brojem visokoobrazovanih ljudi.

Na iznimno visoku stopu nezaposlenih mladih u Hrvatskoj, a riječ je o čak 51,8 posto nezaposlenih u dobi do 25 godina, nedavno je upozorila statistika Eurostata prema čijim podacima su samo dvije zemlje EU gore od nas. Riječ je o Grčkoj i Španjolskoj.

Najveći broj doktora znanosti, doktorat je stekao na  Sveučilištu u Zagrebu-njih 70 posto  ili 581. Po brojnosti stečenih doktorata slijedi Sveučilište u Osijeku, Rijeci i Splitu. Za žensku populaciju ohrabrujući je podatak koji govori o 54,7 posto žena među ukupno 830 doktora znanosti.

Na doktorate se najviše odlučuju stručnjaci iz područja biomedicine i zdravstva, zatim iz društvenih djelatnosti, tehničkih znanosti, područja humanističkih, prirodnih i biotehničkih znanosti, interdisciplinarnih područja…

Za svaku vlast ohrabrujuća bi trebala biti činjenica da visoki stupanj obrazovanja kao što je doktor znanosti mnogi stječu u životnoj dobi od 30 do 34 godine, odnosno prosječna starost  doktora znanosti iznosi 37 godina. Žene doktorat stječu prosječno s 36,5 godina, a muškarci za ženama kaskaju jednu godinu.

Adakemski stupanj magistra znanosti steklo je 18,6 posto doktora znanosti i to njih 85,7 posto u Hrvatskoj, dok je 21 magistar zanosti tu titulu stekao u inozemstvu-Australiji, BH, Italiji, Mađarskoj, Njemačkoj, Norveškoj, Poljskoj, SAD, Španjolskoj, Švicarskoj i Ujedinjenom Kraljevstvu. Zanimljivo je što su se  mladi ljudi nakon obrazovanja u inozemstvu odlučili zaposliti u Hrvatskoj što nekima, za sada, ne polazi za rukom.

Posve očekivano, najveći broj doktora znanosti zaposlen je u sektoru obrazovanja (52,4 posto), zatim u djelatnostima zdravstvene zaštite i socijalne skrbi, u stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima, te u djelatnosti javne uprave i obrane.

Poslodavac se u skoro 40 posto slučajeva odlučio financirati doktorate svojih zaposlenih, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta financiralo je školovanje 30 posto od ukupno 830 doktora znanosti, dok je njih čak 27 posto samo isfinanciralo svoje obrazovanje što je pokatelj visoke svijesti pojedinaca za stjecanjem visokih obrazovnih zvanja.


VEZANE VIJESTI