Neovisni novinarski portal
20.10.2020.
EKOLOGIJA
Šest zemalja u zajedničkoj borbi “teškoj” 7 milijuna eura protiv balastnih voda Jadrana

Šest zemalja u zajedničkoj borbi “teškoj” 7 milijuna eura protiv balastnih voda Jadrana

Znanstvenici iz šest zemalja među kojima je i Hrvatska kreću u zajednički projekt koji ima za cilj  sustavnu eliminaciju balastnih voda Jadrana za što im je na raspolaganju ukupno 7 milijuna eura. Instritut Ruđer Bošković od tog „kolača“ dobit će oko 230 tisuća eura. Inače, na ovom velikom strateškom projektu BALMAS radit će znanstvenci Centra za istraživanje mora Rovinj i zagrebačkog Zavoda za istraživanje mora i okoliša pri Institutu Ruđer Bošković. U projekt su, osim Hrvatske, uključene: Italija, Slovenija, BH, Crna Gora i Albanija.Priopćeno je to iz Instituta Ruđer Bošković čiji će stručnjaci, tako dati značajan doprinos u borbi protiv globalno raširene pošasti zvane-balastne vode.

 

Kruzer, snimila: J. Klisović

 

Balastne vode – potencijalno vrlo opasan zagađivač Jadrana
Jadransko more, ističu znanstvenici, jedinstven je i vrlo osjetljivi ekosustav. Ekonomski razvoj i društveni život svih obalnih država u velikoj mjeri ovise o čistom i očuvanom Jadranu. Razvojem turizma, ali i gospodarstva, posebice pomorskog prometa, te utjecajem globalnih klimatskih promjena dolazi do sve većeg broja ekoloških problema. Dodatan problem predstavlja i činjenica da se Jadransko more ubraja u poluzatvorena mora koja karakterizira ograničena izmjena vode s oceanima što ga čini osobito osjetljivim na sve vrste onečišćenja.

Preko 80% svjetske trgovine danas se obavlja brodovima velikih nosivosti. Kako bi osigurali sigurnost i stabilnost kretanja, trećinu i više nosivih kapaciteta brodova ispunjava se (morskom) balastnom vodom na mjestima gdje se vrši iskrcaj ili utovar tereta. Putem balastnih voda moguć je, međutim prijenos raznih onečišćivača i živih organizama iz jednog akvatorija u drugi. Ukoliko se ta dva akvatorija razlikuju po bioraznolikosti i ekološkim svojstvima, postoji opasnost od invazivnih vrsta koje mogu uzrokovati značajne poremećaje u akvatoriju. No, velika opasnost prijeti i od unosa onečišćivala, te patogenih i toksičnih vrsta.

Balastne vode- globalni problem

Balastne vode čine jedan od četiri globalna problema zagađivanja i opasnosti za svjetska mora i oceane. Kolike je razmjere zadobio ovaj problem potvrđuje činjenica da se godišnje, diljem svijeta, preveze između 10 i 12 milijardi tona balastne vode s oko 4 500 različitih vrsta organizama i 3 000 planktonskih vrsta.

Prema dostupnim podacima godišnje u Jadranskom moru završi više od 10 milijuna tona balastnih voda, a s obzirom na ubrzani razvoj trgovine povećat će se i promet u jadranskim lukama pa samim time i onečišćenja balastnim vodama.

Onečišćenje mora balastnim vodama iznimno je ozbiljan problem s kojim se danas susreće većina obalnih država. Svjesna te činjenice, Međunarodna pomorska organizacija donijela je 2004. godine Međunarodnu konvenciju o nadzoru i upravljanju brodskim balastnim vodama i talozima iz 2004. godine. Ova konvencija predstavlja prvi sveobuhvatni međunarodni pravni instrument koji regulira problematiku prijenosa štetnih morskih organizama.

 Kontinuirani monitoring lučkih područja
Cilj projekta BALMAS je uvođenje jedinstvenog sustava upravljanja balastnim vodama u Jadranskim lukama. Stručnjaci će, poručuju nam iz Instituta Ruđer Bošković, tako izraditi tzv. nulto stanje mora u 12 luka obuhvaćenih projektom, obavljati kontinuirani monitoring u lukama, uspostaviti sustava ranog upozoravanja o izvanrednim stanjima u lukama…

Projekt BALMAS realizira se, inače u sklopu IPA Adriatic Programa prekogranične suradnje i okuplja 17 partnerskih institucija iz Italije, Slovenije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Albanije i Hrvatske. Hrvatski su partneri, uz IRB,  Institut za oceanografiju i ribarstvo, Sveučilište u Dubrovniku, Ministarstvo pomorstva, transporta i infrastrukture, te Udruga Mare Nostrum – Hrvatska udruga poslodavaca-brodara u međunarodnoj plovidbi.

 


VEZANE VIJESTI