Neovisni novinarski portal
12.12.2019.
GOSPODARSTVO / INTERVJUI
Marija Š. Kujundžić: Prerađivačka industrija u pet godina ostala bez 20 % radnih mjesta

Marija Š. Kujundžić:
Prerađivačka industrija u pet godina ostala bez 20 % radnih mjesta

“Hrvatska prerađivačka industrija danas zapošljava svega 195.000 radnika, a samo u zadnjih 5 godina  izgubila je više od 20 posto radnih mjesta. Industrija nije konkurentna pa bi ključne aktivnosti trebalo usmjeriti na poništavanje negativnih utjecaja makroekonomskih prilika”. Govori to za portal Tris Marija Šutina Kujundžić, direktorica Hrvatske udruge poslodavaca za hrvatsku industriju.

Marija-Šutina-post

Hrvatska je danas zemlja u kojoj radi svaki drugi  radno sposobni građanin,  u kojoj ima nesrazmjer u omjeru broja zaposlenih i umirovljenika (123 zaposlene osobe na 100 umirovljenika, 40 posto invalida mlađe je od 60 g., razlike u mirovinama su ogromne…), zemlja koja ima jednu od najnižih stopa nezaposlenosti u EU, nepovoljnu demografsku strukturu, neuravnoteženi mirovinski stup, veliki broj invalida…MMM ovih je dana snizio prognoze za hrvatsko gospodarstvo koje će, očito do daljnjeg biti u minusima. U takvoj konstelaciji odnosa ni industrijskom sektoru ne može ići dobro, a nizbrdo je krenulo nakon nebulozne odluke o „okretanju leđa“ cjelokupnoj industriji, posebice onoj prerađivačkoj što nam se danas dobrano sveti. Šibenski TLM dugo se borio za opstanak, ali je s godinama gubio tržište i radnike, a ista tendencija nastavljena je i nakon privatizacije. Umjesto nekadašnjih 5500 radnika, danas ih je niti 800 i još ima viška. Slično je, ako ne i gore, u ostalim preživjelim industrijskim sustavima.

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Inače, kontinuirani pad u ovom sektoru započeo je od 2007.g. i traje do danas, a od tog vremena započeo je i stalni pad broja zaposlenih. Stručnjaci navode kako je od 2008.g. do danas bez posla u industriji ostalo najmanje 150.000 radnika. Samo u listopadu prošle godine bez posla je ostalo 30 tisuća radnika. Jedan od razloga stranputice svakako je tehnološka zaostalost koja danas obilježava industrijsku proizvodnju u zemlji, dok u zemljama EU prevladava tehnologija treće tehnološke razine.

Trisovu sugovornicu pitamo za razloge pada industrijskog sektora bez čijeg jačanja zasigurno neće biti željenog razvoja gospodarstva.

Niska konkurentnost robnog izvoza uzrokovana je vanjskim utjecajima monetarne i tečajne politike i njenim negativnim utjecajem na relativne cijene. Nadalje, tu je utjecaj fiskalne politike koja se odrazila na previsoke troškove proizvodnje. Jedan od uzroka je i slaba regionalna politikaa razvoja, kao i nedostatak sveobuhvatne industrijske politike. Proteklih godina smanjena je, naime profitabilnost poslovanja poduzetnika i otežan je pristup kreditima što je utjecalo i na manje  izdvajanje sredstava za istraživanje i razvoj, te za modernizaciju. Dodatno, procesi u javnoj nabavi nisu podržavali razvoj domaćih rješenja, a, poznato je, za tehnološke industrijske poduzetnike domaća referenca je preduvjet za izvoz. Ovo su neki od razloga koji su doveli do toga da konkurentski zaostajemo. O tome govori i podatak da se Hrvatska nalazi u donjem dijelu umjerenih inovatora u Europi 2013.g., odnosno Hrvatska je po inovacijskoj uspješnosti u većini od 25 standardiziranih indikatora značajno niža od prosjeka EU.

Brojni stručnjaci predviđaju značajnije pomake u industrijskom sektoru tek za četiri godine kada bi industrija mogla biti na razini one iz 2011.g. Za kakavu strategiju razvoja se zalaže HUP, pitamo Mariju Šutinu Kujundžić.

HUP-CRO industrija zalaže se da se specifično krojenim sektorskim politikama zadrže sadašnja radna mjesta bez obzira na tehnološku razinu određenog sektora, te da se mjerama regionalne politike potaknu inovacije u tim sektorima kako bi se izgradila njihova konkurentnost. Smatramo da bi za razvoj konkurentnih izvoznih proizvoda bilo poželjno unaprijediti procese javne nabave, te dati odgovor na izazove razvoja tehničkih, ekoloških i energetskih standarda i normi i njihovu relevantnost za tehnološke industrije. Tvrtke bi trebalo podržati u energetskoj učinkovitosti i uvođenju obnovljivih izvora energije u industriju s ciljem smanjenja cijene energije na njenu konkurentnost. S ciljem internacionalizacije gospodarstva pozivamo da se kreiraju rješenja za financiranje izvoznika, te da se odgovori na izazove neplaćanja i nelikvidnosti.

Kakva rješenja trebamo za izlazak iz krize?

HUP-CRO industrija smatra da za izlazak iz krize trebamo globalno konkurentna rješenja, bez obzira na to kojem sektoru pripadaju.Mišljenja smo da se u izradi strateških dokumenata i kreiranju industrijskih politika treba ostvariti visoka koherentnost s industrijskim i energetskim politikama EU. Pritom se zalažemo da se primjeni specifična sektorska dimenzija EU koja je usmjerena na rješavanje izazova poput održive mobilnosti, društvenih izazova poput klimatskih promjena, zdravlja i sigurnosti. Europska sektorska dimenzija smatra da su svi sektori bitni jer uključuju sve djelatnosti koje mogu doprinjeti ostvarenju ciljeva EU 2020. U tom smislu zalažemo se da i naš nacionalni cilj bude identičan- da hrvatska prerađivačka industrija sudjeluje s 20 posto u BDP-u 2020.g.

Industrija u brojkama

Najnoviji podaci Hrvatskog državnog zavoda za statistiku govore o padu industrijskog prometa u veljači u odnosu na isti mjesec prošle godine od 2,7 posto. Usporedba tržišta svjedoči o daljnjem padu na domaćem tržištu od 4,6 posto, dok je na stranom ostvaren rast za skromnih 0,9 posto.

U veljači ove godine, u usporedbi sa lanjskim mjesecom, ukupni promet industrije (kalendarski prilagođen) bilježi pad za 4,4 posto. Ako se uporede tržišta, u istom razdoblju na domaćem tržištu zabilježen je pa za 2,7 posto, a na stranom rast od 5,7 posto.

U ukupnoj inustriji Hrvatske prerađivački sektor čini čak 90 posto što ga čini dominirajućim, a njegovi rezultati ozbiljno upozoravaju na neodrživo stanje koje zahtjeva nužne promjene.

Tags: , ,

VEZANE VIJESTI