Neovisni novinarski portal
30.10.2020.
EKOLOGIJA
Amazonija, snimila.J.Klisović

Dan planeta Zemlja – Zašto čovjek nemilosrdno mijenja svoj okoliš?

Amazonija, snimila.J.Klisović

Uz Dan planeta Zemlja – Čovjek nemilosrdno mijenja svoj okoliš

Amazonija, snimia: J.Klisović

Amazonija, snimia: J.Klisović

Svojim djelovanjem čovjek je u zadnjih pola stoljeća toliko preobrazio planet na kojem živi da je uspio pomaknuti njegovu putanju. Svjedočanstvo je to o nevjerovatnoj snazi čovjeka i njegovom zadiranju u temelje što nam se već vraća u obliku promjenjene klime koja sa sobom nosi nove opasnosti.

Čovjeku danas, više nego ikada u povijesti treba puno energije, hrane, minerala, vode… Samo jedan od velikih gradova na svijetu- New York potroši godišnje 68 milijardi kubika vode, a za opskrbu energentima treba kontinuirani rad čak šest naftnih platformi.

Čovjek je tako svojim djelovanjem nemilo preobrazio planet, a kako je od svih resursa koji se danas iskorištavaju voda onaj najvažniji bez kojeg nema života, poseban udar pogađa vodne resurse Zemlje.

Od svih raspoloživih voda na svijetu na pitku vodu otpada svega 4 posto, a od te količine čovjeku je dostupan tek mali djelić pa će se u budućnosti, predviđa se, voditi i ratovi za vodu, baš kao što se danas vode za naftu, plin…

BBC je snimio veliki serijal posvećen Planetu Zemlji u kojem su stručnjaci detaljno govorili o preoblikovanju planeta od strane čovjeka u posljednjih nekoliko desetljeća. Jedan od ljudskih podviga na tom polju svakako je inženjersko čudo zvano monumentalna betonska brana Hoover kojom je ukroćena rijeka i ujedno stvorena ogromna akumulacija slatke vode. Ukroćen je vodootok rijeke Kolorado koja se svrstava na treće mjesto najvećih svjetskih rijeka. Stručnjaci su izmjerili da se našem planetu zbog tog grandioznog inženjerskog pothvata promijenila vrtnja, odnosno vrtnja se usporila.

BBC-evi novinari navode primjer velike Kine na čijem se jugu nalazi 6 puta više vode nego na sjeveru gdje se nalazi koncentracija velikih gradova i potreba za pitkom vodom. Kako bi vodu doveli u žedniji i najnapučeniji dio zemlje, kineski inženjeri već su započeli sa realizacijom još jednog svjetskog inženjerskog čuda- gradnju velike umjetne rijeke koja će do 20130.g. biti duga nevjerovatnih 1200 kilometara. Voda će, tako sa juga umjetnim betonskim koritom putovati prema sjeveru zemlje i tako rasporediti raspoložive količine te dragocjene tekućine.

Danas trošimo čak 40 posto više hrane nego prije pedesetak godina, a ovaj podatak i ne čudi kad se zna kolikom se brzinom povećava svjetsko stanovništvo i koliko čovjek sve više želi hrane na svom stolu. Istovremeno sa porastom proizvodnje hrane dobar dio svijeta gladuje ili živi u sveopćem siromaštvu kao što je to slučaj s Afrikom, dijelom Azije… Dok jedni vodu troše nemilice u Africi za njom žeđaju.

Afrika, snimila: J.Klisović

Afrika, snimila: J.Klisović

Zanimljiv je slučaj jedne južne Španjolske pokrajine koja je do prije nekoliko desetljeća bila obična pustopoljina, a danas najveći plastenik na svijetu. Industrijska proizvodnja povrća i voća, također je dala svoj veliki doprinos preobrazbi svijeta. Samo u jednom od „mora“ plastenika koji se protežu na preko 600 četvornih kilometara površine, godišnje se proizvede četvrt milijuna rajčica. Biljke u ovom plastenicima imaju čak tri berbe godišnje, a da zemlju korjenjem ni ne dotiču jer se nalaze u plastičnim posudama i ovojima. Godišnji prihodi prelaze 1,5 milijardi dolara, a povrće iz španjoslkih plastenika dolazi i na trgovačke police hrvatskih trgovina.

Zadnjih desetljeća znatno su se povećale potrebe za hranom pa industrija mesa cvjeta. Brazil je najveći izvoznik goveđeg mesa na svijetu. Ova velika zemlja, kažu stručnjaci BBC-a, danas ima više goveda nego ljudi. Genetsko inženjerstvo  učinilo je svoje pa krave u svom životu daju i do 60 teladi. Farme sa kravama koje se oplođuju umjetnim putem, osim u Brazilu, nalaze se i u Rusiji, SAD-u, Australiji…

Zbog potreba za novim poljoprivrednim površinama na udaru se našla Amazonija koja se nemilo krči. Zbog nestanka šuma ugrožena su “pluća” zemlje, međutim moćne industrijske korporacije za to , očito nije briga.

Zanimljiv je podatak da 10 posto zemljine površine služi za poljoprivredu, a dva puta više za ispašu. Riječ je o teritoriju veličine jedne Afrike, a poznato je da je Afrika drugi najveći kontinent na svijetu. Kad se sve zbroji ispada da je 40 posto zemljina kopna u službi proizvodnje hrane.

U zemlju se sve više zadire zbog „crnog zlata“, minerala, ruda…I ne samo u utrobu zemlje, čovjek sve više rovari i po morskom i oceanskom dnu na koja se polažu kilometri i kilometri kabela za energiju. Zbog njih se razvila industrija platformi i velikih specijalnih brodova. Trenutačno je u gradnji najjduži podmroski cjevovod na svijetu koji će spojiti Njemačku i Rusiju, a služi za otpremu plina.

Vjetar na moru, također se sve uspješnije kroti.  U Britanskim vodama upravo se gradi najveći vjetropark sa 174 moćne vjetroturbine, svaka visoka 120 metara.

Čovjek je, dakle samo unutar jednog naraštaja uspio promijeniti svijet svojom maštom i tehnologijom. Vrijeme će pokazati koliko je to dobro za planet na kojem živimo.


VEZANE VIJESTI