Neovisni novinarski portal
13.12.2019.
INTERVJUI
B. Kovačević: Rusija se najviše boji izolacije od strane Zapada!

B. Kovačević:
Rusija se najviše boji izolacije od strane Zapada!

Antiteroristička vojna akcija protiv proruskih separatisa započela je u noći sa ponedjeljka na utorak u regiji Donjeck, na istoku Ukrajine. Njome vlasti Ukrajine dokazuju odlučnost u obrani cjelovitosti svog područja.

bozo_kovacevic

Akciju je naredio privremeni predsjednik Ukrajine Oleksander Turčinov koji je naciji poručio kako će akcija biti uravnotežena, a odvijat će se u fazama. Konačni cilj je slamanje  proruskih snaga koji su dosad zauzeli nekoliko policijskih postaja i gradskih zgrada u istočnoj regiji Ukrajine.

Prof. Božu Kovačevića, bivšeg veleposlanika u Moskvi i aktualnog predavača teorije međunarodnih odnosa na Visokoj školi međunarodnih odnosa i diplomacije Dag Hammarskjold u Zagrebu zamolili smo da za portal Tris analizira aktualno stanje između Ukrajine i Rusije.

Da li se moglo očekivati da će Vladimir Putin otići tako daleko u svojim težnjama „osvajanja“ Ukrajine, pitamo na počeku prof. Kovačevića?

Jasno je da je mogao otići ovako daleko nakon poznatih događanja oko aneksije Krima koji je „pao“ šaptom. Ruske vlasti će, po meni, pogriješiti ukoliko izravno interveniraju na istoku Ukrajine jer će takvo zadiranje prisiliti Zapad na konkretnije sankcije. Pretpostavljam da će Rusija i dalje vući poteze „iza scene“ kako bi postigla željenu konfereralizaciju  Ukrajine. Njezin konačni cilj je onemogućavanje ulaza Ukrajini u NATO i EU. Sa konfereracijom Ukrajina ne bi mogla ući ni u NATO ni u EU pa bi konfederacija za Putina značila sredstvo utjecaja na Ukrajinske vlasti.

Koliko je „plinski bisnis“ utjecao na sadašnje, gotovo ratno stanje na istoku Ukrajine?

„Plinski bisnis“ svakako je “u igri”, međutim oko toga su stvari posve jasne. Ukrajina ovisi o uvozu plina iz Rusije i do sada ga je kupovala po diskontnim cijenama što više nije moguće. S druge strane , Putin iznova upozorava svijet da bi Ukrajina sutra mogla ponovo krasti plin, a Zapad je taj koji podržava Ukrajinu. Osim toga, Zapad je svojedobno podržavao Ukrajinske vlasti iako se znalo da Ukrajina krade plin namjenjen Europi.

Je li NATO spreman za intervenciju u slučaju da situacija uskoro dodatno eskalira i Rusija krene s vojnom intervencijom?

Ne, NATO nije spreman za takvo što, a Rusija dobrano iskorištava takvu situaciju. Da je NATO bio spreman  onemogućio bi aneksiju Krima. Zapravo, nije bio spreman jer ova organizacija danas nema jasno definiranu vojnu strategiju i interese. Amerika, također nema jasnu strategiju u pogledu Ukrajine i nema koncenzusa u pogledu strateških ciljeva. S druge strane, Europska unija je u ekonomskoj krizi, a pogoršavanje odnosa bi joj donijelo nove probleme koje ne želi. Rusija je, dakako svjesna toga.

Stječe se dojam kako sve ide u prilog Putinu i njegovim pretenzijama?

Trenutačno mu situacija ide u korist, međutim, dugoročno gledano, stvari mu ne idu na ruku. Što se tiče Krima, to je svršeni čin za Zapad, međutim eventualna aneksija istočne Ukrajine primoralabi Zapad da se drugačije postavi i izolira Rusiju, a izolacija bi za Rusiju značila katastrofu.

Što se u pogledu donošenja odluka o eventualnim sankcijama prema Rusiji može očekivati od samita u Ženevi gdje će se za istim stolom naći predstavnici Rusije, Ukrajine, SAD-a i EU (skup je u četvrtak, 17. travnja), a što od Vijeća ministara EU?

Od skupa u Ženevi ne očekujem ništa. Na skupu Vijeća ministara Eurospke unije nije donesena nikakva odluka. Oni, naime razmišljaju o proširenju liste na kojoj je sada 18 sankcioniranih osoba. Toliko o tome. Ono što očekujem od Rusije je njezin pokušaj da isprovocira referendum o federalizaciji Ukrajine, dok će istovremeno Zapad inzistirati i vršiti pritisak na Rusiju da prestane sa daljnjim provokacijama i prestane vršiti pritisak na Ukrajinske vlasti.

Svjedoci smo kako se Rusija u zadnje vrijeme sve više približava Kini. Koliko se daleko može ići u partnerstvima dviju velikih zemalja?

Strateško vezivanje Rusije samo uz Kinu za nju ne bi bilo dobro  jer u tom slučaju ne bi više mogla uspostaviti veze sa Zapadom kakve ima sada jer bi joj manevarski prostor bio drastično sužen.

Koliko su Rusija i Kina danas bliske zemlje i što ih veže?

Rusija nije bliska Kini i unatoč Shangajskoj organizaciji za sigurnost, odnosi nisu osobito srdačni. Između ovih dviju zemalja vladaju odnosi nepovjerenja i uzajamnog intersa. Interes Rusije je izvoz energije, a nepovjerenje je zasnovano na činjenici da je kinesko gospodarstvo u velikoj ekspanziji, dok je Rusko u stagnaciji ili padu. Ukoliko Kina ostane jedini kupac ruske energije, ona će u tom slučaju biti ta koja će diktirati uvjete, a na to Putin nikada neće pristati.

Koje bi ključne mjere-sankcije trebalo poduzeti prema Rusiji da odustane od pretenzija?

Ključne mjere bile bi one koje bi se poduzele na financijskom i gospodarskom planu. Primjerice, obustava plasiranja novca Europskih banaka prema bankama u Rusiji, te obustava kupnje plina i izvoza europske robe na tržište Rusije. Kad je ovo potonje u pitanju mora se znati da tu postoje različiti interesi i zato Rusija ima mogućnost da diplomatskim putem isposluje ono što želi.

Od čega Rusija najviše strepi u ovom trenutku?

Rusija, mora se znati, najviše strepi od izolacije prema Zapadu. Vanjsko-trgovinska razmjena s Europm iznosi preko 400 milijardi eura i ukoliko bi Europa blokirala daljnju suradnju, to bi ozbiljno uzdrmalo gospodarstvo Rusije koje je ionako u teškom položaju. Prekid suradnje doveo bi u pitanje izvršavanje obveza Rusije, a to je ono što Putin neće dozvoliti da se dovede u pitanje.

I na kraju, što najnovijom vojnom akcijom vlasti Ukrajine poručuje Putinu?

Poručuje mu se da su spremni uspostaviti poredak na cijelom teritoriju iako se mora znati da su Krim predali bez borbe. Ukoliko i pobjede, nestabilnosti će i dalje biti sve dok se ne raspiše referendum o federalizaciji Ukrajine.

 

Tags: , , ,

VEZANE VIJESTI