Neovisni novinarski portal
28.10.2020.
UKRATKO

U Haagu počela rasprava u postupku tužbe Hrvatske protiv Srbije za genocid

Pred  Međunarodnim sudom pravde u Haagu započela je rasprava u postupku kojim Hrvatska obrazlaže tužbu protiv Srbije za genocid u Domovinskom ratu. Istodobno, nakon iznošenja dokaza i saslušavanja svjedoka sa hrvatske strane, uslijedit će postupak dokazivanja utemeljenosti srbijanske protutužbe, također za genocid nad srpskim stanovništvom u Hrvatskoj.

Proces iznošenja dokaza trajat će do 1. travnja, a tijekom narednih 30 dana hrvatski odvjetnički tim izvest će 12 svjedoka, od kojih tri ekspertna, a iako će njihovi iskazi ostati tajni do kraja rasprave, prema pisanju srbijanskih medija, u korist Hrvatske svjedočit će i predsjednica Helsinškog komiteta za ljudska prava u Beogradu Sonja Biserko. Presuda se očekuje u roku od godinu dana.

Hrvatska je tužbu protiv Srbije za genocid u Domovinskom ratu podnijela još 1999.g., a u međuvremenu se spekuliralo i s njezinim mogućim povlačenjem u slučaju da srpska strana preda hrvatskoj Vladi podatke o nestalima u srpskim koncentracijskim logorima  i drugim stratištima diljem Srbije. No, do razmjene tih podataka nije došlo, a Hrvatska je ustrajala na tužbi, što je rezultiralo i srbijanskom protutužbom.

Genocidnu velikosrpsku politiku kojoj se na raspolaganje stavila i ex-JNA, hrvatska će strana dokazivati ne samo snimkama  (iz zraka) potpuno razorenog Vukovara 1991.g., nego i dokazima masovnih pokolja, uništavanja imovine i razaranja na drugim dijelovima Hrvatske, a s ciljem etničkog čišćenja hrvatskog teritorija na kojemu je živjela srpska manjina i stvaranja homogene srpske države. Politika Slobodana Miloševića, sažeta u slogan “gdje je Srbin tu je Srbija”, provodila se mobiliziranjem ne samo JNA nego i paravojnih postrojbi pobunjenih hrvatskih Srba, tzv. arkanovaca, četničkih odreda itd. Tijekom četverogodišnjeg rata, koji se vodio isključivo na teritoriju samostalne hrvatske države, kako stoji u hrvatskoj tužbi, počinjen je genocid etničkim čišćenjem Hrvata, njihovim raseljavanjem, uništavanjem njihove imovine, zatočenjima po logorima i ubojstvima više od 10 tisuća ljudi.

Srbija , pak, drži, ako se o genocidu može govoriti, onda je isključivo riječ o genocidu nad Srbima tijekom Oluje, što će pokušati dokazivati u protutužbi. Inače, ukoliko u Haagu bude odbačena tužba za genocid,  Hrvatska će izgubiti pravnu mogućnost potraživanja ratne odštete od Srbije.

 


VEZANE VIJESTI