– Tko je pitao građane? Tko je pitao ribare? Tko je pitao turiste? – pisalo je na velikim transparentima koji su razapeti u Zagrebu ispred sjedišta Ministarstva gospodarstva i još nekoliko ministarstava i državnih agencija. Pored ulaza u zgradu stajala je maketa postrojenja kakva se viđaju na naftnim bušotinama. Razlog ovakvome prizoru ispod prozora ministara i ostalih dužnosnika je bila prosvjedna akcija aktivista ekološke udruge Zelena akcija, članice svjetske asocijacije Prijatelja Zemlje (Friends od the Earth International).
Izuzev lijepo uočljivih natpisa, mogle su se promotriti i vrlo sugestivne nelijepe fotografije (fotomontaže) velikog formata, a na kojima se moglo vidjeti kako bi neke naše divotne lokacije mogle izgledati ako se započne s mogućem bušenjem jadranskog primorja i podmorja. Odgovor na pitanja ‘Tko je pitao…?’ je jednostavan: nitko, a o tome se pobliže može doznati i u ranijim tekstovima na TRIS-u Zašto britanski Spectrum bez hrvatskog nadzora istražuje podmorje Jadrana? i Istraživanje Jadrana: Hoće li Spectrum trgovati i lokacijama za potencijalne elektrane na morske valove?
Neodgovoran i negativan utjecaj na budućnost
A što to smeta Zelenoj akciji?
– Protiv smo neodgovornog istraživanja i eksploatacije nafte i plina u Jadranu. Održali smo prosvjednu akciju ispred Ministarstva gospodarstva kako bi se usprotivili daljnjim aktivnostima kojima bi se omogućila ekstenzivna eksploatacija nafte i plina u Jadranu. Također, Zelena akcija je upozorila na kritičan nedostatak javne rasprave u Hrvatskoj o ovoj temi. Zbog toga su na današnjoj akciji aktivisti i aktivistkinje postavili ispred Ministarstva veliku funkcionalnu maketu naftne bušotine te tri fotografije – jednu hrvatske plaže, jednu ribara i jednu primorskog grada. Navedene fotografije aktivisti su urudžbirali za ministra Vrdoljaka. Zelena akcija ovim putem od Vlade Republike Hrvatske i Ministarstva gospodarstva traži da obustavi bilo kakve radnje oko pripreme natječaja za eksploataciju ugljikovodika u Jadranu, za koje je 5. ožujka osnovano i stručno povjerenstvo te da raspiše široku javnu raspravu. Smatramo da ovakvi veliki zahvati mogu imati velik negativan utjecaj na budućnost te da se Vlada ponaša izrazito neodgovorno i netransparentno oko teme koja će utjecati na okoliš, a time i na živote velikog broja građana – upozoravaju Zeleni aktivisti. .
Vlada Republike Hrvatske agresivno pokušava što brže realizirati eksploataciju nafte i plina u Jadranu, što je očito iz činjenice da je nedavno 2D seizmičko istraživanje Jadrana izvedeno bez javnog natječaja, bez javne rasprave i bez kvalitetnih mjera sigurnosti, ističu.
Tko ne pita – skita
Bušenje turizma i ribarenje u nafti
Lješkarenja na jadranskim plažama s pogledom na nakaradne čelične grdosije na plavoj pučini i bacanje ribarskih mreža uokolo svrdala masnih bušotina nekako i ne idu zajedno…
– Postalo je očito kako Vlada ne namjerava konzultirati čak niti one koji će bilo kakvom štetom procesa eksploatacije (npr. izljevom nafte) biti najviše pogođeni – ribari i turistički djelatnici, dakle građani čija djelatnost ovisi o zdravlju jadranskog okoliša. Turizam je vrlo unosna grana hrvatskog gospodarstva koja, ne samo da zapošljava velik broj ljudi, već redovito iznosi oko 15% i više godišnjeg BDP-a te predstavlja jednu od rijetkih stabilnih djelatnosti. Ribarstvo, iako ne predstavlja velik dio gospodarstva (oko 1% BDP-a), također zapošljava velik broj ljudi i to tokom cijele godine, a pogotovo u područjima kojima nedostaje većih mogućnosti za zaposlenje, kao što su otoci i mala primorska mjesta (2003. izvezeno je oko 114 milijuna dolara u vrijednosti vrhunske morske ribe) – iznijeli su neke podatke u ZA-i.
Nadalje, pojasnili su nekim primjerima iz nedaleke i nevesele povijesti što to donosi samo jedan incident koji je vezan uz izlijevanje nafte.
– U primjerima broda Exxon Valdez 1999. koji je na Aljasci uzrokovao izljev nafte procijenjene veličine od 40 do 120 tisuća kvadratnih kilometara te BP-jevog katastrofalnog izljeva nafte u Meksičkom zaljevu 2006. kada je izravno zahvaćeno barem 180 tisuća kvadratnih kilometara, vrlo je jasno da čak i među kompanijama koje se prezentiraju kao „najboljima“, „najprofesionalnijima“ i „najsigurnijima“, katastrofalne greške se i dalje često događaju. Šteta takvih grešaka neprocjenjiva je za okoliš, životinje, ali i za stanovnike koji tamo obitavaju i koji na neki način ovise o tom okolišu. Izravna odgovornost koju su takve tvrtke snosile za učinjenu štetu je, na žalost, minimalna. Podsjećamo da se morske struje u Jadranu kreću od juga prema sjeveru na istočnoj (hrvatskoj) obali te sa sjevera prema jugu na zapadnoj (talijanskoj) obali, što znači da bi se izljev nafte bilo gdje vrlo brzo proširio na cijelu obalu Hrvatske te na susjednu Italiju – vele.
A u zelenoj akciji su svoju akciju završili i s konkretnim zahtjevima, te su mjerodavnom ministru dali i rok za reakciju.
Sloboda: more, vjetar i… sirova nafta
Mala zemlja za velike bušotine: u Jadranu 29 polja za istraživanje!?
– Osim javne rasprave tražimo od Ministarstva gospodarstva, a poglavito od novoosnovanog Stručnog povjerenstva za provođenje javnog nadmetanja za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika, da transparentno i sadržajno prikaže rezultate nedavnog 2D istraživanja. Također, tražimo objašnjenje prema kojim kriterijima je došlo do detektiranja čak 29 polja na kojima će se provoditi daljnja istraživanja, a tražimo i procjene kolika je potencijalna količina nafte i plina te kolika je realna iscrpiva količina. U skladu s tim, potrebno je napraviti analizu isplativosti ovakvog pothvata kako bi bilo jasno je li eksploatacija isplativ rizik prema potencijalnom razaranju hrvatskog turizma i ribarstva, o kojemu ovise mnogi građani u Hrvatskoj. Ministar Vrdoljak je do sada pokazao kako ne želi otvoriti javnu raspravu o ovoj temi. S obzirom na to, Zelena akcija je spremna organizirati okrugli stol u Zagrebu kako bi potakla Ministarstvo gospodarstva da konačno organizira kvalitetnu javnu raspravu. Ministra Vrdoljaka smo pozvali da predloži termin u iduća dva tjedna kada ćete biti u mogućnosti osobno sudjelovati na navedenom okruglom stolu – zaključuju nakon prosvjeda čelnici zelene akcije.
Valja pričekati i vidjeti hoće li se mjerodavni odazvati ili će zaobići okrugli stol, kao što je u slučajevima navedenih istraživanja na začuđujuće drzak način zaobiđena cjelokupna hrvatska javnost, a usput i hrvatski zakoni.
OIL – Opatija istinski lijepa
DINA – Dubrovačka industrija nafte
