Neovisni novinarski portal
24.10.2020.
POLITIKA
Konzervatori upozoravaju: Portal katedrale sv. Jakova može se popraviti, čuvajte sv. Mihovila i Staru peškariju

Konzervatori upozoravaju:
Portal katedrale sv. Jakova može se popraviti, čuvajte sv. Mihovila i Staru peškariju

Tribina Društva konzervatora Hrvatske i Društva za očuvanje šibenske baštine Juraj Dalmatinac ‘Kulturna baština Šibenika danas – problemi, dvojbe i perspektiva’ izazvala je u subotu veliko zanimanje Šibenčana koji su dupkom napunili dvoranu Gradske knjižnice Juraj Šižgorić.  

Tribina Društva 'Juraj Dalmatinac' u Knjižnici (Foto Hrvoslav Pavić) (12)

Na tribini su govorili predsjednik Društva konzervatora Hrvatske Drago Miletić, profesori na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, Odsjeku za povijest umjetnosti prof. dr. Predrag Marković i prof. dr. Marko Špikić, te prof. Ivo Glavaš i prof. Dijana Bolanča, konzervatori u Konzervatorskom odjelu u Šibeniku. U raspravu su se uključili i član Uprave  Jadran Kapitala d.d. Miroslav Jeličić Purko i Denis Štambuk, prokurist tvrtke Stanovi Jadran d.o.o., pravnog sljednjika tvrtke Peškarija d.o.o. Govorilo se o aktualnim problemima i prijeporima u zaštiti šibenske kulturne baštine, tvrđavama, glavnom portalu katedrale sv. Jakova i naravno, o slučaju predviđene gradnje na Peškariji.Tribina (2)

– Kaštel sv. Mihovila je bila tvrđava, utvrda koja je nudila jako malo sadržaja, tako da je odluka da se unutar nje uspostavi novi sadržaj – dobra. Međutim, postupak je bio apsolutno radikalan i on ne bi smio biti prihvaćen kao model rada u budućnosti. Nema dvojbe da s pozornicom Šibenik puno dobio, ali kad se donosila odluka, moralo se znati da ona traži određene ustupke. Ustupci su neminovni i ja kao konzervator tvrdim da su građani Šibenika dobili puno novim sadržajem na tvrđavi, ali isto tako upozoravam da to ne bi smio biti model kod drugih tvrđava, posebno ne one sv. Nikole,  koji je i mnogo osjetljiviji – rekao je Drago Miletić, predsjednik Društva konzervatora Hrvatske.

Prof. Dijana Bolanča pojasnila je, u usporedbi sa svjetskom konzervatorskom praksom, dvojbe oko zamjene skulptura apostola na glavnom portalu katedrale sv. Jakova, a prof. Ivo Glavaš je pokušao razjasniti genezu problema s projektima stambeno-poslovnih zgrada na Staroj peškariji i misterij izdavanja lokacijske dozvole i drugih dokumenata za gradnju 16,6 metara visoku zgrade u zaštićenoj povijesnoj jezgri Šibenika.

Konzervarori prof. Ivo Glavaš i prof. Dijana Bolanča (Foto: H. Pavić)

Konzervarori prof. Ivo Glavaš i prof. Dijana Bolanča (Foto: H. Pavić)

– Kako nastaju konzervatorski elaborati i imaju li oni veze s projektima i kakve su to veze? Elaborati nastaju isključivo zato da mi procijenimo prostor sa stajališta zaštite kulturne baštine i ni za što drugo. U slučaju da bilo koji konzervatorski elaborat nastane kao podloga za projekt, javljaju se problemi. Konzervator je u tom slučaju u rukama projektanta i investitora, htio ili ne. Međutim, i u konzervatorskom elaboratu iz 1999. godine, koji se stalno navodi u ovom slučaju,  stoji da je visina objekta limitirana gornjom visinom bedema, odnosno litice. U projektima zgrade na Peškariji jasno se vidi da su dvije etaže iznad visine bedema ili litice, iako projekt tvrdi da je litica znatno viša nego je u naravi. Čisto sumnjam da je ovo itko ikad izmjerio prije nego je izdao dopuštenje. S obzirom na broj etaža, nekadašnji samostan je prizemlje plus kat. Sve što stavite iznad prizemlja i kata zaklanjate vizuru, zaklanjate ono što ne smijete. Posebnim uvjetima koja koje je izdao Konzervatorski odjel, u točki sedam, propisana je obveza da se omogući vizualni doživljaj sačuvanog segmenta gradskog bedema, što u dva dostupna projekta nije ispoštovano. Također, uvjetima je propisano da rješenje bude usklađeno s Rješenjem o zaštiti kulturno povijesne cjeline grada Šibenika, što nije učinjeno i što je najsporniji dio.

Što je stvarno bilo na tome mjestu i što želimo od ovog mjesta? Samostan koji je tu osnovan sredinom 14. stoljeća, imao je turbulentnu povijest, brojna rušenja i obnove. Zato je čudno da posebnim uvjetima nisu predviđena arheološka iskapanja ovog prostora. Svima je jasno da ovdje postoji nekoliko faza samostana sv. Dominika mi te faze moramo utvrditi. Zato moramo obvezati investitora, bilo kojega, da te faze iskopa, da ih dokumentira i da prezentira u prostoru – rekao je, među ostalim, u svom izlaganju Glavaš.

Prof. dr Predrag Marković, pozdravio je velik interes Šibenčana za očuvanje kulturne baštine, posebno djelovanje Društva Juraj Dalmatinac, te je istaknuo potrebu da konzervatori, ali i potencijalni investitori, rješavaju probleme zajedno sa zainteresiranim građanima.

– Problemi u Šibeniku, kao što je obnova struktura na portalu katedrale sv. Jakova, je samo simptom puno dubljeg stanja u konzervatorskoj praksi koji ne zahvaća samo Šibenik. Taj je problem puno širi. U Šibeniku je došlo do najočitijih potreba da se govori, ali takve se stvari i drugdje događaju. Međutim, problem portala i nije nepopravljiv. Autentične skulpture možemo lako vratiti na njihovo mjesto i problem je riješen, ali imamo puno drugih problema, gdje su stvari nepopravljive. Pitam se, kako je tako nešto moguće na katedrali koju štiti UNESCO, što je sve moguće na crkvama koje nemaju tu zaštitu i spomenicima koji nisu katedrala? Smatram da treba skulpture srediti i vratiti ih na njihovo mjesto, a one koje su oštećene faksimilski reproducirati i zamijeniti, što je i stav Hrvatskog vijeća za kulturna dobra. Skulpture ćemo skinuti i vratiti originale i nikome ništa. Možda je ipak važnije pozornost posvetiti ono što će trajno promijenti vizuru grada.  Moramo paziti što će biti s Peškarijom, sa slikom grada između katedrale, crkve sv. Dominika i Doca, kako će ta slika izgledati u budućnosti. Tu naša pažnja mora biti usmjerena, kao i prema onome što će se događati s tvrđavom sv. Mihovila. Hoće li se raditi taj eskalator, u uskom prostoru između zidina? Jesu li razvoj turizma ili nekakav profit dovoljni motivi da svi pokleknemo? – pita prof. Marković.

Pravnik društva Jadran Nekretnine Denis Štambuk (Foto: H. Pavić)

Pravnik društva Jadran Nekretnine Denis Štambuk (Foto: H. Pavić)

Predstavnici investitora na Peškariji, Miroslav Jeličić Purko i Denis Štambuk, prvi su se među publikom javili za riječ i požalili su se na opstukcije koje doživljavaju od kada su 2007. godine ušli u ovaj projekt. Njih iznenađuje buka koja se diže oko Peškarije sada podigla, a da nitko od ljudi koji sada ustaju protiv projekta nikad nisu od njih ni od projektanta zatražili na uvid projekt, ni Društvo Juraj Dalmatinac, ni Društvo arhitekata, Grad Šibenik ni nitko drugi. Branili su svoje pravo da bez dozvole buše Peškariju, gdje upravo izvode geomehanička istraživanja, te su optužili Ivu Glavaša da manipulira javnošću tvrdnjom da je visina projektirane zgrade 16.60 metara.  Visina je, po njima, 14,40 metara, a posljednja je etaža samo tehnička i dio je dizala, što se ne računa.

Hrvoje Zekanović, predsjednik Društva Juraj Dalmatinac, na koncu je rekao da nitko u Šibeniku nije protiv investiranja u grad i da problem na Peškariji nije ljepota ili ružnoća zgrade, nego poštivanje propisa. Tribina je, uz prilično disonantne tonove, trajala skoro dva sata, a trajala bi i duže da nije završavalo radno vrijeme knjižnice. Čitavo vrijeme upadljiv je bio izostanak s tribine pročelnika Konzervatorskog odjela u Šibeniku Marka Menđušića, koji je potpisivao sve dokumente oko kojih se na tribini sporilo.

Tribina Društva 'Juraj Dalmatinac' u Knjižnici (Foto Hrvoslav Pavić) (2)

Tags: , , , , , , , , , ,

VEZANE VIJESTI