Neovisni novinarski portal
14.10.2019.
IZDVOJENO
EU godina mozga: Svaki čovjek, ako želi, može postati kreator vlastitog mozga…

EU godina mozga:
Svaki čovjek, ako želi, može postati kreator vlastitog mozga…

Što znači da ‘svaki čovjek, ako on to želi, može postati kreator vlastitog mozga’? Što je to ‘Europska godina mozga’? Što je to ‘fitness za mozak’? Ne naprežite moždane vijuge, evo odgovora:

– Mozak koji traje – privilegij ili mogućnost? – znanstveni skup zanimljivog naslova priprema se za petak 21. ožujka 2014., s početkom u 10.00 sati u palači Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti na zagrebačkom  Zrinskom trgu 11.  Dvanaesti po redu znanstveni skup o poremećajima mozga održava se  povodom obilježavanja tzv. Europske godine mozga – 2014. godine.

brain

– Ljudski mozak, ključ individulnog i socijalnog ponašanja čovjeka sigurno je najsloženiji sustav na zemlji i brojna istraživanja nastojala su, i nastoje još uvijek saznati tajnu njegova funkcioniranja. Rezultati opsežnih istraživanja tijekom Desetljeća mozga (1990. – 2000.) uz primjenu sve savršenijih dijagnostičkih metoda, naglašavaju važnost mehanizma neuroplasičnosti mozga, mehanizma kojeg su znanstvenici opisali još krajem 19. stoljeća, a posebno je inspirativna misao poznatog španjolskog neuroznanstvenika Santiaga Ramon y Cajala 1904. godine: , Svaki čovjek, ako on to želi, može postati kreator vlastitog mozga’. što je i moto ovog Znanstvenog skupa u sklopu obilježavanja Europske godine mozga – 2014.! – pojašnjavaju organizatori skupa o mozgu iz HAZU-a.

Mozak – svjež i u dubokoj starosti

Znanstvenici optimistično poručuju  kako ‘upravo  mehanizam neuroplastičnosti pokazuje da mozak nije statičan organ koji se ne može oporaviti i na čije funkcije ne možemo djelovati, već naprotiv, moguće je u nekim slučajevima ponovo uspostaviti funkciju, a također i očuvati svježinu funkcioniranja do duboko u starosti.’

– Stvaranjem novih veza između moždanih stanica (neurona), reorganizacijom i re-mapiranjem, aktiviranjem zrcalnih neurona, vidnim, slušnim i taktilnim podražajima, zamišljanjem pokreta, učenjem novih znanja, potičemo mehanizam neuroplastičnosti sa svrhom oporavka. Bolesti mozga su nažalost česte, često uzrokuju invalidnost, bitno pogoršavajući kvalitetu života pojedinca i njegove obitelji, a također i uz goleme materijalne troškove.  Da bi mozak uredno funkcionirao, potrebna mu je stalna opskrba krvlju, koja donosi hranu za moždane stanice. A da bi ta opskrba bila dostatna, potrebno je procijeniti rizik nastanka poremećaja, otkrivanjem i držanjem pod kontrolom tzv. čimbenika rizika. To su u prvom redu, povišen krvni tlak, šećerna bolest, srčane bolesti, poremećaj u razgradnji masnoća (hiperlipidemija), poremećaj zgrušavanja krvi, pušenje, alkoholizam – upućuju u najavi skupa organizatori znanstvenici ‘koji se bave mozgom’ – članovi Razreda za medicinske znanosti HAZU-a:   S. Cvetnić, I. Čikeš, D. Dekaris, V. Demarin, V. Goldner,  D. Ikić, I. Kostović, Z. Kusić, J. Madić, D. Miličić, M. Pećina,  I. Prpić, Ž. Reiner, D. Rukavina, M. Šarić,  E. Topolnik i  T. Wickerhauser.

brain-tree

U zdravom tijelu zdrav mozak – blitvom do pameti

U Europi su krenuli intezivnije ‘razbijati mozak’ o problemima mozga jer su izmozgali da se zbog učestalog obolijevanja tog organa kod ljudi u europskim državama stvara prevelike troškove za liječenje.  Prema podacima tijela koje se naziva Europski savjet za mozak, troškovi zbog bolesti uzrokovanih poremećajima mozga u Europi iznose vrtoglavih i zdravim mozgom teško pojmljivih 798 milijardi eura godišnje (!?).

Ključevi za očuvanje zdravlja mozga u našim su rukama, zdrava prehrana (mediteranska prehrana), redovita tjelesna aktivnost, nošenje sa stresom u svakodnevnom životu i vježbe moždanih funkcija, tzv. „brain fitness“, kažu stručnjaci. To znači da bi bolje moždane aktivnosti trebali imati oni koji jedu blitvu, ribu i maslinovo ulje, te umjereno piju vino, što odgovara prehrambenim navikama većine (nekadašnjih) žitelja Dalmacije.

– No najvažniji je stav prema životu. Imajmo povjerenja u vlastite snage, u mogućnost rješavanja bilo kakvih radnih, emocionalnih, društvenih ili drugih problema. Tajna uspjeha naših akcija i čitavog našeg života je baš u našem stavu, ako je on pozitivan, pun povjerenja, entuzijazma i volje – onda će i naš život biti takav – pun entuzijazma, energije, veselja i sreće. U takvoj klimi punoj pozitivnih vibracija nema mjesta za bolest, loše raspoloženje ili nesreću. A hoćemo li misliti pozitivno ovisi od nas samih! – mudro poručuju ‘mozgoznanci’ iz HAZU-a.

Teme na skupu su: Neuroplastičnost mozga,  Mozak i lipidi, Kronični stres-od patofiziologije do liječenja, Uloga tjelesne aktivnosti u zaštiti moždanih funkcija, Brain mapping (mapiranje mozga)  itd.

Inače, ljudski mozak teži u prosjeku oko 1,4 kilograma i sadrži u prosjeku oko 100 miljardi neurona (živčanih stanica).

Ljudi imaju mozak približno iste veličine, no neki ‘nisu pročitali uputstvo za upotrebu‘, kaže jedna šala o mozgu.

Mozak u boji (izvor: Wikimedija)

Mozak u boji (izvor: Wikimedija)

 


VEZANE VIJESTI