Neovisni novinarski portal
3.4.2020.
GOSPODARSTVO / POLITIKA
Hoće li me naftaši opet namagarčiti? - kao da se pita ovaj magarac.

Oprez:
od sada se cijena litre benzina može mijenjati i 50 puta dnevno

Hoće li me naftaši opet namagarčiti? - kao da se pita ovaj magarac.
Hoće li me naftaši opet namagarčiti? - kao da se pita ovaj magarac.

Hoće li me naftaši opet namagarčiti? – kao da se pita ovaj magarac.

Naftne kompanije, prodavači benzina i ostalih naftnih derivata od sada u Hrvatskoj mogu prodavati litru goriva po cijenama koje im padnu na pamet, a uz to ih mogu mijenjati i pedeset puta dnevno, ako im se prohtije. To znači kako bi, ako to žele, litru eurosupera mogla naplaćivati i 50 lipa ili 300 kuna po litri. No vjerovatnije je kako će cijene ostati približne onima u posljednje vrijeme, te kako će se formirati zavisno o stanju na svjetskom tržištu naftom. Ukratko, štedljivi vozači će morati oprezno birati benzinske crpke na kojima će natočiti svije spremnike, budući da više nema odredbi koje određuju cijene litre goriva na državnoj razini.Zasad nema vijesti o dramatičnijim promjenama cijena na benzinskim ‘pumpama’.

To je posljedica usvajanja Zakona o tržištu nafte i naftnih derivata, koji je Hrvatski sabor donio na sjednici 31. siječnja 2014. godine, a koji je stupio na snagu nakon isteka osmodnevnog roka od službene objave u Narodne novine broj: 19/2014 12.02.2014. Mijenjanje dosadašnjeg zakona uvjetovano je, dakako, pristupom EU-i koja je tražila da formiranje cijena naftnih derivata u Hrvatskoj bude slobodno, na tržišnim principima, kao i u većini država članica.

Tim se Zakonom, kako ističu zakonodavci ‘uređuju pravila i mjere za sigurnu i pouzdanu proizvodnju naftnih derivata, transport nafte i naftnih derivata, trgovinu na veliko i malo naftnim derivatima, skladištenje nafte i naftnih derivata, trgovinu na veliko i malo ukapljenim naftnim plinom, pravo pristupa treće strane, otvoren pristup tržištu, plan intervencije u slučaju izvanrednog poremećaja opskrbe tržišta nafte i naftnih derivata te operativne i obvezne zalihe nafte, odnosno naftnih derivata.’
Za spomenuto slobodno formiranje cijena zaslužan je članak 9. tog Zakona koji kaže: (1) Cijena nafte i naftnih derivata utvrđuju se u skladu s pravilima kojima se uređuju tržišni odnosi. Srećom, Hrvatska ovim zakonom ipak nije izgubila potpunu kontrolu nad tim osjetljivim strateškim pitanjem, pa je uglavljen i sljedeći stavak: (2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka Vlada Republike Hrvatske može, radi zaštite potrošača, regulacije tržišta ili drugih opravdanih razloga, uredbom propisati najvišu razinu maloprodajnih cijena za pojedine naftne derivate, za neprekinuto razdoblje od najduže 90 dana.

U Ministarstvu gospodarstva očekuju ‘zdravu tržišnu konkurenciju među distributerima naftnih derivata, te da se na taj način potiču investicije i ulaganja u maloprodaju naftnim derivatima.’ Kako kažu, dugoročno očekuju i povoljne utjecaje na formiranje cijena naftnih derivata sukladno pozitivnoj praksi ostalih zemlja Europske unije. No u Ministarstvu gospodarstva nisu kazali kako su prve posljedice istih promjena u drugim europskim zemljama bile – povećanje cijena goriva. Doduše, nakon određenog vremena su se tamnošnja tržišta stabilizirala, no isprva građani tih zemalja nisu bili zadovoljni spomenutom ‘slobodom formiranja cijena’. Treba se nadati kako domaći prodavači naftnih derivata neće slijediti navedeni obrazac, te da se neće ‘dogovoriti’, kako se u narodu kaže, o poskupljenju benzina, te tako zadati još jedan udarac hrvatskoj ekonomiji i džepovima građana.


VEZANE VIJESTI