Neovisni novinarski portal
12.8.2020.
IZDVOJENO
Hoće li država zbog kukolja spaliti žito, a zbog lopova kazniti poštene?

Hoće li država zbog kukolja spaliti žito, a zbog lopova kazniti poštene?

Letak_udruge

– Hoće li Ministarstvo financija zbog kukolja spaliti žito? – neformalno je naslovljeno otvoreno pismo kojega je potpisalo stotinjak hrvatskih udruga, zadruga, zaklada i ostalih ustanova koje po svojoj definiciji ne ostvaruju dobit. Pismo je reakcija na dijelove aktualnog Prijedloga Zakona o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija kojeg je priredilo Ministarstvo financija. Premda potpisnici podržavaju uvođenje reda i zakona u svačije financijsko poslovanje, opet se pribojavaju da će zbog ‘velikih’, na koje je spomenuti prijedlog Zakona prvenstveno usmjeren, kao nedužne žrtve zbog zadovoljavanja predviđenih zakonskih odredbi stradati brojne ‘male’ udruge koje zapravo imaju veliki značaj i nezamjenjivu ulogu u društvenom životu. Hoće li država zbog lopova kazniti poštenjačine?

Kako se u medijima često isticalo, ovime se želi uvesti reda u ‘udruge’ koje svojim djelovanjem (poput nekih sportskih klubova) obrću višemilijunske ‘neprofitne’ iznose, ponajprije preprodajom mladih sportaša (po mnogima svojevrsnim legaliziranim robovlasništvom). Odnosi se to i na neke krupne humanitarne i karitativne, te najveće udruge proizašle iz Domovinskog rata itd., one udruge na čijim se računima neprijeporno obrće veliki ‘neprofitni’ novac.

Tko će pomagati nemoćnim susjedima, saditi stabla, prirediti maškare…

No, zasigurno se to ne bi trebalo odnositi na brojne male udruge koje ne zloupotrebljavaju svoj status: one čija je djelatnost, primjerice, briga o ugroženim, nemoćnim, siromašnim i starijim osobama, ovisnicima i drugima kojima je potrebna potpora u društvu. Sigurno se to ne bi trebalo odnositi na udruge koje su u nastale kao čin samoorganiziranja entuzijasta kojima u cilju nije bila dobit, nego unaprjeđenje općeg stanja u svojem okruženju. Trebali li ugasiti one koje volonterskim radom priređuju maškare, čišćenje okoliša, sadnju drveća, dobrotvorne akcije, organiziraju amaterske sportske, umirovljeničke, zavičajne, udičarske, biciklističke…  i raznorazne priredbe? Meta valjda ne bi trebali biti ni oni koji obavljaju zadaće za koje institucije u pravilu ‘nemaju dovoljno kapaciteta’, poput potpore i pomoći ‘rubnim’ društvenim skupinama. Zar bi trebalo ukinuti udruge koje su svojim maštovitim djelovanjem u uvjetima opće nezaposlenosti uspjeli osigurati samozapošljavanje, te s nekoliko tisuća kuna mjesečno egzistenciju za nekoliko obitelji? Nadajmo se da ne, budući da su zdrave i čvrste udruge građana zbiljski potporni stupovi koji sprječavaju prijeteće urušavanje nezdravih i trulih dijelova društva.

– Cilj je stabilizirati taj dio poslovanja zbog nepravilnosti koje su postojale, ali i onemogućiti nelojalnu konkurenciju na koju su se žalila brojna poduzeća – kako je novinarima početkom prosinca kazao Branko Šegon, inače nedavno smijenjeni pomoćnik ministra financija, obrazlažući prijedloge za izmjene spomenutog zakona.

Ured za udruge Vlade RH: Udruge su sve važniji poslodavci

Nadalje u Uredu za udruge Vlade RH, kojega je državna vlast osnovala kako bi pomogla udrugama, krajem prošle godine su izbrojili ni manje ni više nego 50 tisuća registriranih udruga u našoj zemlji. I zbog tog broja, među kojim je veliki broj potpuno neaktivnih i sumnjivih organizacija, mjerodavno ministarstvo ima  razloga za pooštravanje kriterija nadzora nad njihovim radom. Istodobno, isti Ured priznaje i kako su udruge građana u posljednje vrijeme postale nezamjenjiv dio procesa zapošljavanja nezaposlenih građana.

–  Udruge se iz godine u godinu potvrđuju kao sve važniji poslodavci i sve poželjnija karijerna opcija za mnoge nezaposlene osobe. U provedbi mjera aktivne politike zapošljavanja Hrvatski zavod za zapošljavanje sve više se oslanja na udruge kao nezaobilazne partnere. Taj bi se partnerski odnos trebao još više produbiti u predstojećem razdoblju kada se očekuju značajna ulaganja iz Europskog socijalnog fonda za podršku zapošljavanju, razvoju obrazovanja, socijalnoj inkluziji te razvoju suradnje s civilnim društvom u reformi upravljanja javnim politikama – kažu u tom Uredu za udruge.

A evo i pisma ‘udruženih udruga’, koje će valjda pročitati zakonodavci – oni kojima je prvenstveno namijenjeno:

zajedništvo

Priopćenje hrvatskih udruga prenosimo u cijelosti, kao i popis njegovih potpisnika:

“Udruge, socijalne zadruge i socijalna poduzeća podržavaju uvođenje načela dobrog financijskog upravljanja i kontrola koje se očituju kroz namjensko, racionalno i transparentno raspolaganje financijskom i nefinancijskom imovinom neprofitnih organizacija. Isto tako, podržavaju i obvezu javne objave financijskih izvještaja kroz Registar neprofitnih organizacija te postavljanje okvira za financijsko planiranje poslovanja neprofitnih organizacija.

Ali neophodno je promijeniti problematičnu odredbu Prijedloga Zakona o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija koji u čl. 33 definira obvezu osnivanja trgovačkog društva ili drugog oblika udruživanja koji nije neprofitni za potrebe obavljanja gospodarske djelatnosti, ukoliko organizacija ostvari više od 230.000 kn prihoda godišnje.

Naime, spomenuta odredba sadrži niz problema:

1) odredba nije razmjerna (proporcionalna) cilju i svrsi koja se želi postići – sprječavanju i razotkrivanju onih organizacija koje za svoje poslovne potrebe zloupotrebljavaju neprofitni pravni status;

2) neprofitnim se organizacijama ograničava izbor strategije djelovanja u ostvarenju svojih legitimnih i legalnih ciljeva i neprofitne misije;

3) stvaraju se potencijalne barijere za razvoj socijalnog poduzetništva, a time i za uspješno korištenje Europskog socijalnog fonda, što je suprotno nacionalnim strategijama za poticanje razvoja civilnog društva te borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti;

4) propisuju se obveze koje je nemoguće realizirati u okviru postojećeg zakonodavstva – osnivanje nove pravne osobe koja nije neprofitna od strane neprofitne ustanove socijalne skrbi, socijalne zadruge, itd.;

5) dovodi u pitanje dugoročnu samoodrživost organizacija civilnog društva budući da će se negativno odraziti na stabilnost radnih mjesta u neprofitnim organizacijama, što je u koliziji sa strateškim programima financiranja organizacija civilnog društva u proteklih deset godina;

6) regulira materiju koja je već regulirana u Zakonu o porezu na dobit;

7) postavlja se proizvoljan financijski limit od 230.000 kn bez analitičkih pokazatelja i obrazloženja.

Zbog svega navedenog predlaže se brisanje članka 33. Prijedloga Zakona i propisivanje novoga članka koji bi se dodao Glavi VI Financijsko izvještavanje ili bi činio novu Glavu VII Gospodarske djelatnosti i financijsko izvještavanje, sa sljedećim odredbama:

1) neprofitne organizacije mogu obavljati gospodarske djelatnosti i u tu svrhu raspolagati imovinom sukladno Zakonu i Statutu/Pravilima zadruga;

2) pod gospodarskom djelatnošću u smislu ovoga Zakona podrazumijeva se prodaja ili razmjena roba i usluga na tržištu u tržišnim uvjetima radi ostvarivanja viška prihoda;

3) gospodarsku djelatnost neprofitna organizacija ne smije obavljati radi stjecanja dobiti za svoje članove ili treće osobe;

4) ako u obavljanju gospodarske djelatnosti neprofitna organizacija ostvari višak prihoda nad rashodima, on se mora, sukladno Statutu i Financijskom planu, koristiti isključivo za ostvarenje ciljeva utvrđenih Statutom;

5) neprofitna organizacija koja obavlja gospodarske djelatnosti dužna je podnositi dodatno godišnje izvješće o prihodima i rashodima ostvarenima od gospodarske djelatnosti sa specifikacijom raspodjele viška prihoda sukladno Statutu i godišnjem Financijskom planu neprofitne organizacije.”

Potpisnici:

ACT Grupa, Čakovec (Autonomni centar – ACT, Socijalna zadruga Humana Nova, ACT Printlab d.o.o., ACT Konto d.o.o., Centar za eko-društveni razvoj – CEDRA Čakovec)
AKC Attack, Zagreb
B.a.B.e.
Brodsko ekološko društvo-BED
CEDRA Split
Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje
Centar za zdravo odrastanje
Cenzura Plus, Split
CESI – Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje
Centar za građanske incijative Poreč
Cluster za eko-društvene inovacije i razvoj – CEDRA HR, Zagreb
Centar za mirovne studije
CTK Rijeka
Dalmatinski odbor solidarnosti
DEŠA – Dubrovnik
Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću
DOOR
Društvo osoba s cerebralnom i dječjom paralizom – CeDePe Zagreb
Drustvo distroficara, invalida cerebralne i djecje paralize i ostalih tjelesnih invalida, Čakovec
Eko Pan
Ekološka udruga „Krka“ Knin
Fade In
Forum za slobodu odgoja
GONG
Hrvatski savez brodomaketara, Rijeka
Hrvatski savez slijepih, Zagreb
Hrvatsko debatno društvo
Hrvatska mreža za ruralni razvoj – HMRR
Informativno pravni centar
KA-MATRIX – Udruga za društveni razvoj, Karlovac
Kazalište slijepih i slabovidnih Novi život, Zagreb
Koordinacija udruga za djecu
Kuća ljudskih prava
KUD “Sv. Jeronim”, Štrigova
Kulturno-umjetničko društvo “Anka Ošpuh”, Ludbreg
KURZIV – Platforma za pitanja kulture, medija i društva
Labin Art Express XXI, Labin
LAG Međimurski doli i bregi
Lička ženska zadruga
Mirovna grupa Oaza Beli Manastir
Modra nit d.o.o, Osijek
Mreža centara za obrazovnu politiku
Mreža mladih Hrvatske
Mreža udruga osoba s invaliditetom Dalmacije
Multimedijalna udruga Lapiš, Opatija
Mreža udruga ZAGOR, Zabok
Nave dumins – Modelarski institut, Rijeka
ODRAZ-Održivi razvoj zajednice
Planinarsko društvo Pliš, Klana
PRONI Centar za socijalno podučavanje, Osijek
Projekt građanskih prava Sisak
Roda
Savez udruga stanara Hrvatske
Sjaj
Socijalna zadruga – Contus, Pula
Socijalna zadruga Miva-art, Belišće
Socijalna zadruga NEOS, Osijek
Socijalna zadruga Put, Rijeka
Socijalna zadruga Relax
Socijalno uslužna zadruga Martinov plašt, Zagreb
SPUK – Socijalna politika i uključivanje
Srpski demokratski forum
Transparency International Croatia
Udruga „Petrože-Krušljevo Selo“, Oroslavje
Udruga Artless Bembo, Zagreb
Udruga Diston, Rijeka
Udruga djece i mladih s poteškoćama u razvoju “Zvono”, Belišće
Udruga K.V.A.R.K., Križevci
Udruga Međimurske roke, Lopatinec
Udruga Mi, Split
Udruga paraplegičara i tetraplegičara Osječko-baranjske županije
Udruga Prospero, Gračac
Udruga Restart, Zagreb
Udruga za scenske umjetnosti Prostor Plus, Rijeka
Udruga Slap, Osijek
Udruga slijepih Međimurske županije
Udruga slijepih Zagreb
Udruga Slobodna škola Istra, Pula
Udruga Sindikat biciklista, Zagreb
Udruga SQLAdria, Rijeka
Udruga za borbu protiv ovisnosti “Ne-ovisnost”, Osijek
Udruga za kvalitetno življenje Krug, Pula
Udruga za mlade Alfa Albona, Labin
Udruga za nezavisnu medijsku kulturu
Udruga za održivi razvoj Hrvatske, Koprivnica
Udruga za rad s mladima BREZA
Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce
Udruga za promicanje kreativnosti Merlin, Pula
Udruga za razvoj civilnog društva – SMART
Udruga slijepih Zagreb
Udruga za samozastupanje
Udruga Zora, Čakovec
Udrugu Anđeli, Split
Udruženje za mir i ljudska prava „Baranja“, Bilje
Volonterski centar Zagreb
Zagreb Pride
Zelena akcija
Zelena Istra
Ženska soba – Centar za seksualna prava

 

 

 


VEZANE VIJESTI