Neovisni novinarski portal
25.4.2019.
IZDVOJENO
Znanost i dalje bez odgovora: Zašto nestaju pčele?

Znanost i dalje bez odgovora:
Zašto nestaju pčele?

Jučerašnji dramatični javni istup hrvatskih pčelarskih udruga pokazao je da je svjetski fenomen zahvatio i naše košnice – pčele masovno nestaju ili umiru.

Pčele (Wikipedia)

„Nestanu li pčele, ljudi mogu preživjeti još najviše četiri godine.“ Ne zna se točan autor ovog citata; jedna ga pripisuju Albertu Einsteinu, drugi belgijskom nobelovcu Mauriceu Maeterlincku. Nije ni bitno, jer matematika je jednostavna – bez pčela nema oprašivanja, bez oprašivanja nema biljaka, nestankom biljaka nestat će i životinje, a na kraju će i ljudi umrijeti od gladi. U roku od, kažu, četiri godine. Rečeno je to, doduše, u vremenu prije GMO-industrije, koja bi nas mogla održavati na životu, no još nitko sa sigurnošću ne zna reći – kakvom.

A pčele nestaju. I to puno prije negoli su najveći mediji na to obratili pažnju. Nestaju od sedamdesetih, a u posljednjih pet godina fenomen je ubacio u petu brzinu. Velika Britanija bilježi pad od 60 posto, SAD od 70 posto, a u Hrvatskoj je, primjerice, još 2008. godine stradalo preko 31 tisuću pčelinjih zajednica, što je pčelarima napravilo štetu od gotovo 10 milijuna kuna. Jučerašnji dramatični apel pčelarskih udruga „Propolis“ i „Pčelinjak“ upućen medijima i svim hrvatskim pčelarima, nagovješćuje da je situacija blago katastrofalna. „Postoje naznake da bi ova godina domaćem pčelarstvu mogla donijeti enormne gubitke“, stoji pri kraju priopćenja naslovljenog: „Pomor pčela diljem Hrvatske zvoni na uzbunu“.

Razni stručnjaci i alternativni mediji već godinama pokušavaju odgonetnuti misterij nestanka i umiranja pčela. Razloga su našli mnogo, konačan odgovor nijedan. Pesticidi su uvijek prvi sumnjivci kad se priroda počne ponašati na način na koji to od nje ne očekujemo. Američko Ministarstvo poljoprivrede je u slučaju propadanja pčelinjih zajednica dalo upravo takvo objašnjenje. Po njima, pesticidi su vrlo mogući uzrok poremećaja u ponašanju pčela, njihovom nestanku ili umiranju. Prema priloženom istraživanju, procijenili su da u SAD-u pelud biljaka u prosjeku ima tragove devet pesticida. Prošle godine je Europska agencija za sigurnost prehrambenih proizvoda, upravo zbog nestanka pčelinjih zajednica, preporučila dvogodišnje nekorištenje nekoliko vrsta pesticida, uglavnom proizvedenih u kemijskom gigantu Bayeru. Devet zemalja, uključujući Veliku Britaniju, odbilo je primijeniti tu odluku.

Neishranjenost i dehidracija

Zarazne bolesti druga su moguća objašnjenja nestanka pčela, pogotovu patogeni koji djeluju na njihov imunološki sustav. Ova teorija ima samo jedan problem – kada bolest uništi jednu pčelinju zajednicu, u njihovu košnicu se – bez iznimke – useli nova matica s pripadajućim rojem, a to se u ovim slučajevima ne događa. Košnice ostaju prazne. Sumnjiv je i crv varroa, najveći neprijatelj pčela, koji im virusnom zarazom deformira krila, paralizira ih i uništi imunitet. Ipak, samo su kod rijetkih uginulih zajednica pronađeni ti crvi. Izraelski virus akutne paralize (prvi put detektiran u Izraelu i ne pogađa sve vrste pčela) također je visoko na popisu mogućih krivaca, kao i mikroskopska gljivica nosema. Spominju se i GMO usjevi, uništavanje ekosustava te eksperimenti sa selektivnim razmožavanjem, kao i činjenica da je svim pronađenim uginulim zajednicama zajednička neishranjenost i dehidracija pčela. No, ništa od toga nije stopostotno dokazano.

A kad konačnog dokaza nema, na scenu stupaju teorije koje se u utjecajnijem dijelu medija redovito prepoznaju kao zavjereničke. Ona o kojoj se najviše priča, a i u koju su mnoge pčelarske udruge sklone povjerovati, za sve krivi elektromagnetska zračenja. Odašiljači mobilnih operatera i svi ostali izvori zračenja, vjeruje se, dezorijentiraju pčele. Istraživanja na ovom području nema previše, a ono najveće iz 2007., objavljeno u britanskom The Independentu, uopće nije obuhvatilo odašiljače mobilne telefonije. Zato je Ministarstvo zaštite okoliša u Indiji financiralo istraživanje koje je uključivalo stavljanje aktivnog mobitela u košnicu. Cijela je pčelinja zajednica za deset dana netragom nestala. Tim je tragom pčelar iz Niša, prenijela je Politika, odlučio tužiti mobilnog operatera koji mu je odašiljač nasadio nekoliko stotina metara od košnica. Pčele su utekle, a sudski vještak nije uspio dokazati povezanost.

Fenomen za znanost ostaje misteriozan, iako je jedna stvar poprilično jasna – ako sve vrste pčela godinama nestaju po cijelom svijetu, problem definitivno nije u pčelama.

 

Tags: , , , , , , ,

VEZANE VIJESTI