Neovisni novinarski portal
18.9.2019.
IZDVOJENO / POLITIKA
Aljaska - lijepa i ledena, a ima i hrvatski konzulat

Lijepa naša Aljaska:
otvorili smo konzulat na dalekom Sjeveru, ali konzul neće primati plaću

Aljaska - lijepa i ledena, a ima i hrvatski konzulat
Aljaska - lijepa i ledena, a ima i hrvatski konzulat

Aljaska – lijepa i ledena, a ima i hrvatski konzulat

Od početka ove godine hrvatski državljani koji zalutaju na Aljasci će se lakše snaći: u Anchorageu na Aljasci (SAD) osnovan je Konzulat Republike Hrvatske u SAD-u. U toj dalekoj i hladnoj, 49. po redu državi iz sastava SAD-a, za počasnog konzula u glavnom aljaškom gradu Anchorageu je imenovan Walter Thomas Featherly. S obzirom da će se mnogi u domovini ‘smrznuti’ na vijest o otvaranju novog konzularnog predstavništva na Aljasci, prilično udaljenom kutku planeta, iz Ministarstva vanjskih poslova poručuju kako državu angažman počasnog konzula neće stajati – ništa. Konzul će navodno svoje zadaće obavljati bez plaće.

Odluku o osnivanju Konzulata Republike Hrvatske u Sjedinjenim Američkim Državama, sa sjedištem u Anchorageu, na čelu s počasnim konzulom i konzularnim ovlastima nad konzularnim područjem koje obuhvaća područje Savezne Države Aljaske donio je predsjednik RH dr. Ivo Josipović uz suglasnost Vlade RH. Kako se napominje, konzul Walter Thomas Featherly je odvjetnik, inače po majci, baki i djedu porijeklom Hrvat, te će dati veliki doprinos promociji Hrvatske i doprinijeti gospodarskoj suradnji.

Na Aljasci živi oko 50 tisuća hrvatskih doseljenika!

Aljaška zastava (zviježđe Malog medjveda sa Sjevernjačom)

Aljaška zastava (zviježđe Malog medjveda sa Sjevernjačom)

Inače, mnogi u Hrvatskoj vjerovatno i ne znaju kako na Aljasci danas živi više od 50 tisuća stanovnika hrvatskog porijekla, što je otprilike dvanaestina ukupnog aljaškog življa (670.853 stanovnika po popisu iz 2006. godine). Hrvati su prema u velikom broju krenuli krajem 19. i početkom 20. stoljeća ‘trbuhom za zlatom’,  odnosno u vrijeme opće pomame i potrage za zlatom za kojega se smatralo da ga na Aljasci ima u velikim količinama. Većina ih se kasnije bavila trgovinom i ribarstvom, a najviše ih je pristiglo iz Like, odakle je porijeklom i američki senator Mark Begich ili po naški Marko Begić.
Evo i prilike da se upoznamo s nekim zanimljivim povijesno-zemljopisnim podacima o tom hladnom i lijepom dijelu planeta.
Aljaska je poluotok na sjeverozapadu Sjeverne Amerike i 49. država SAD-a površine oko 1,5 milijun kvadratnih kilometara. Zbog gotovo polarne klime je njena naseljenost vrlo mala, no zato raspolaže s ogromnim šumskim i rudnim bogatstvom s naglaskom na zlato, srebro i naftu, a nije zanemariv ni iznimni aljaški ribolov. Glavni grad je Anchorage u kojem živi gotovo polovica ukupnog broja stanovnika.

Indijanci pa Rusi pa Amerikanci

Kako američki povjesničari vole isticati, Aljaska je ‘otkrivena’ u 18. stoljeću, premda su na tim prostorima od tko zna kada živjela brojna indijanska plemena. Živjeli su sretno i mirno dok nisu počeli pristizati ‘otkrivači’, a to su po svoj prilici bili Rusi  koji su polovicom tog stoljeća tamo počeli osnivati prva (ruska) naselja.
No tada su nastupili Krimski ratovi, zbog čega su se Rusi navodno prepali kako će Aljasku osvjiti Amerikanci. U bojazni od osvajanja lukavi Rusi su zaključili kako je možda bolje da Aljasku propdaju Amerikancima i pritom nešto zarade, nego da je izgube i ostanu bez ičega. Tako je i bilo, dali su ponudu ruskom caru koji im ju je prodao 18. listopada 1867. godine.
Platili su je otprilke sedam milijuna dolara, što je danas cijena luksuznije jahte ili vile. No tada su u Americi tu kupnju smatrala suludim potezom, budući da se Aljasku smatralo bezvrijednim komadom leda u kojem se eventualno može uloviti nešto ribe.

Najbolja kupoprodaja nekretnine… ikad

130px-Alaska-StateSeal.svgVrijeme je pokazalo kako je to bila golema pogreška: ubrzo su pronađena golema bogatstva, velike zalihe i nalazišta nafte, zemnog plina, plementith metala i drugih ruda, šuma, ribljeg fonda itd. Zbog svega toga se danas kupnja Aljaske smatra najboljom kupoprodajom neke nekretnine u povijesti.

Oni koji su posjetili u Aljasku svjedoče o prekrasnim pejzažima i krajolicima, a u Hrvatskoj je veliki interes i simpatije za tu udaljenu državu na neki način polučila i popularna serija Život na sjeveru.

No vratimo se natrag u Hrvatsku, odnosno u još dva hrvatska konzularna predstavništva na nešto bližem sjeveru koja su otvorena prije nekoliko dana: jedan u Republici Poljskoj, sa sjedištem u Opolama, a drugi Kraljevini Švedskoj, sa sjedištem u Göteborgu. U isti mah je na suprotnoj strani svijeta vjerovatno netko tužan (‘tuga s juga’) –  na jugu je  jedan konzulat ugašen i zatvoren: onaj u gradu Bitoli, u lijepoj i toploj jugozapadnoj Makedoniji.

 


VEZANE VIJESTI