Neovisni novinarski portal
30.10.2020.
GOSPODARSTVO
Vlado Čović najavljuje bolju 2014. godinu: U ZM-u kreću nova zapošljavanja, kreće projekt Drage, aktivirat će se prostor Elektrolize…

Vlado Čović najavljuje bolju 2014. godinu:
U ZM-u kreću nova zapošljavanja, kreće projekt Drage, aktivirat će se prostor Elektrolize…

Peta godina gospodarske krize je na izmaku. Hoće li 2014. biti bolja? Prognoze su umjereno optimistične. Hrvatska narodna banka za 2014. predviđa rast BDP-a za 0,7 posto, zagrebački Ekonomski institut za 1 posto, Vlada očekuje rast od 1,3 posto, a Europska komisija predviđa u idućoj godini rast hrvatskog BDP-a od 0,5 posto. Što nas očekuje u 2014. upitali smo šibenskog gospodarstvenika Vladu Čovića (61), vlasnika najveće šibenske tvrtke Zagreb Montaža i najvećeg pojedinačnog poslodavca, čiji će se poslovni potezi svakako odraziti na život grada u Novoj godini

covic_vlado_4

Optimistično ste najavili nove poslove i zapošljavanje u 2014. godini. Mislite li da će Hrvatska u Novoj godini izaći iz krize?

– Trenutno ne možemo biti gori. Mislim da smo dodirnuli dno i da će slijedeća godina biti nešto bolja, da će taj ulazak u EU dati pomake. Vlada je povukla neke poteze koji će u slijedećoj godini donijeti određena poboljšanja. Na žalost, to još uvijek neće biti dovoljno za izlazak iz krize. Zagreb Montaža radi 70 posto za izvoz ili u izvozu. Ja sam davno shvatio da država ne može bez proizvodnje, da mora potencirati izvoz, ali mi u Hrvatskoj, sve smo radili suprotno. Uporno 20 godina niskim tečajem štitimo uvoznike i stimuliramo potrošnju. Dok smo mogli prodavati imovinu, dok smo se mogli zaduživati, išlo je, ali tako više neće moći. Država mora shvatiti da su promjene smjera nužne, da se mora poticati proizvodnju i izvoz.

Onda, hoće li 2014. biti bolja ili neće? 

– Osobno mislim da će biti bolja. Za Zagreb Montažu će sasvim sigurno biti bolja, a nadam se da će biti nešto bolja i za cijelu državu.

Zagreb Montaža je u listopadu s ruskom tvrtkom Saturn – Plinske turbine potpisala sporazum o poslovnoj suradnji. U kojoj je fazi realizacija sporazuma i hoće li zbog novih poslova biti novog zapošljavanja u Zagreb Montaži?

– Upravo s partnerima u Rusiji radimo na razradi dokumentacije, na pročišćavanju detalja. Radi se o složenim i različitim proizvodima, o nizu pojedinačnih narudžbi, turbina različitih tipova, tako da svaki put, svaki pojedini segment trebamo posebno odraditi. U tijeku su pripreme prvog ugovora.

Što to može značiti za Šibenik? Možemo li uskoro očekivati nova radna mjesta?

– U našoj hali na Podima, koja ima 20.000 četvornih metara, može raditi do 500 radnika. Trenutno ih je 400. Ugovorom s Rusima i ulaskom u EU, stvaraju se povoljniji uvjeti, radi čega ćemo uskoro imati povećanje proizvodnje i broja radnika. Tri su tvrtke u našem stopostotnom vlasništvu: Vikom, Elemes i Montal. Sve tri tvrtke su u proizvodnji, odnosno finalizaciji metala. Montal trenutno ima 80 radnika, Elemes 100, a Vikom 400. Tu je ukupno 580 radnika, a očekujemo da će u 2014. godine ta brojka preći 700 ljudi. Da se razumijemo, moramo biti sretni da zadržimo postojeći broj radnika, ali mi ćemo ga sigurno povećati. Po broju zaposlenih Zagreb Montaža će u Šibeniku sigurno biti prva, ne računajući Adrial i Valjaonice, gdje smo u suvlasništvu.

TLM - Elektroliza odlazi u povijest

Vi ste 80-ih godina prošlog stoljeća kao poslovođa sudjelovali u gradnji pogona u TLM-u. Sada ga razgrađujete, rušite Elektrolizu…

– To je bilo još 70-ih godina. Dopalo me tada da gradim, a na žalost, sada me dopalo i da rušim. Kad se nešto takvo ruši, nije dobro. Međutim, netko je davno odlučio da Elektroliza u Šibeniku više neće biti i ona je već preko 20 godina ovakva kakva je, ratna ruševina. Mislim da je njen prostor potencijal Šibenika koji se mora iskoristiti. Grad mora promišljati što mu je neophodno, mora odrediti što želi na tom prostoru, ali tako da bude u najboljoj funkciji Grada i svih njegovih građana.

Neki razgovori su u tijeku?

– Neka promišljanja u gradskoj upravi postoje. Razgovaramo, ali još nismo zauzeli konačan stav. Na putu smo da se to pitanje riješi na obostranu korist.

O čemu se konkretno razgovara?

– O tome da bi na jednom mjestu, na prostoru Elektrolize, bila smještena sva gradska poduzeća. De fakto, govori se o stvaranju neke vrste šibenskog Holdinga, kao što je to u Zagrebu i drugim gradovima u Europi. Stvaranjem Holdinga upravlja se svim društvima s jednog mjesta, pojeftinjuje se poslovanje i osigurava efikasnije upravljanje i trošenje sredstava. Prema razgovorima koji se vode, na prostor Elektrolize bila bi premještena sva gradska poduzeća i javne službe. Zelenilo, Čistoća, Gradski parking, Vodovod, Vatrogasni dom, možda nova polivalentna sportska dvorana, sve bi se moglo smjestiti u prostor bivše Elektroloize, Adriala.

Dakle, neće se na lokaciji Elektrolize graditi još jedan trgovački centar ili stanovi?

– Čisto sumnjam. Šibenik već sada ima i previše trgovačkih centara. Iluzorno je očekivati da će pored Dalmarea, Plodina, Super Nove, Kauflanda netko ulagati u izgradnju novih centara. Međutim, hoće li biti stambene izgradnje, ne znam. To mora Grad odrediti. Prostor TLM-a dijeli grad na dva dijela. Gradska naselja Zablaće, Brodarica, Ražine i dalje prema Šparadićima, tvornica je dijelila od grada, lomila je gradski prostor na dva dijela. Uklanjanje tvornice sada omogućuje spajanje tih dosad odvojenih dijelova, spajanje grada s Brodaricom i Ražinama. Tu urbanisti moraju reći što je interes grada. To je sada gospodarska zona, koja podrazumjeva sve sadržaje osim stanova. Ona podrazumijeva čak i turističke sadržaje, restorane, trgovačke, sportske objekte, ali zasad ne i stambenu izgradnju. 

Tko će tu investirati? Opet će netko reći da se u Šibeniku sve podređuje Zagreb Montaži. 

– Vi vidite da u Šibeniku drugih investitora nema. Pa ne smetamo mi nikome da dođe u Šibenik ako hoće doći, ali smo ipak jedina firma u Šibeniku koja ozbiljnije investira. Meni mnogi poslovni partneri i suradnici često znaju reći da ne razumiju zbog čega toliko forsiram projekte u Šibeniku kad bi uz daleko manje napora, a veće financijske efekte to mogao u Zagrebu, Varaždinu, Osijeku, Rijeci… Ali, Šibenik je moj grad i primarno želim pomoći njegovom ubrzanom razvoju i ekspanziji. U toj opsesiji sam, nažalost, izgubio gotovo 20 najpotentnijih godina života. ZM je u Šibeniku od 1994. godine uložila ukupno 220 milijuna eura. Nitko nikad u Šibeniku ne bi izgradio trgovački centar od 70.000 četvornih metara da to mi nismo učinili, a Šibenik kao turistički centar ga treba i zaslužuje. Napravili smo prvo moderno, i na žalost jedino od rata, naselje na Šubićevcu. Projekt Drage pripremamo od 1994. godine. Tih 19 godina je utrošeno za pripremu i izgradnju jednog gradskog parka, četvrti, uvjetno rečeno. U Šibeniku treba potrošiti desetljeća da se raščiste vlasnički odnosi, da se otkupe toliki prostori, da se riješe svi ti sudski sporovi, da se riješi vlasnike kojih nema, koji su u Americi, Australiji, Kanadi ili su pokojni, nemaju nasljednike… To traje desetljećima.  Ista stvar je s Podsolarskim. Na žalost, u Dragi već pet godina nema GUP-a i nismo u mogućnosti tamo još poduzimati ništa. To je sad, šestim izmjenama i dopunama GUP-a, u tijeku i ja se nadam da će biti gotovo najkasnije u proljeće. Nadam se da ćemo prvih dana nakon turističke sezone početi rušenje na tržnici, i startati s projektom u Dragi. 

Projekt Draga (6)

Iza turističke sezone konačno kreće realizacija Drage?

– Tri potencijalno velika gradilišta u Šibeniku: Prostor Adriala, prostor Podsolarskog i Drage. To su prostori koji mogu podnijeti nekoliko stotina milijuna eura investicija. Mislim da će to uz projekte koje ima Grad preporoditi Šibenik. Dobit ćemo mogućnost da se grad razvija, da kapital u njega dođe, a s druge strane i da se otvore radna mjesta. Na svemu  što smo dosad radili, na Šubićevcu, na tvornici na Podima, na Dalmareu… bili su uposleni 90 posto domaći izvođači. Mi smo održali dosta malih poduzeća i obrtnika koji su preživjeli ova najteža krizna vremena. Nastavit ćemo s tom praksom i sljedeće godine, zaposlit ćemo određen broj malih tvrtki na svojim gradilištima. Građani često to ne razumiju. Uložili smo koliko smo uložili, zapošljavamo 600 ljudi direktno i određen broj ljudi na indirektan način. Želimo investirati i dalje. Takvog primjera nema. A u gradskim kuloarima stalno se govori kako je Čović kupio cijeli grad, kako se ovo ili ono ne može graditi zbog Čovića, da svaka vlast meni pogoduje, kao što je bio slučaj s podzemnim garažama na Poljani, za koje apsolutno nisam bio zainteresiran. Zašto nismo bolje prihvaćeni ne znam, ali mogu samo reći da ZM nije nikomu smetnja, tko želi, da investira svoj kapital u ovaj grad. Dapače, mi ćemo biti prvi koji će to pozdraviti!

covic_vlado_5

Imate li kakvu poruku sugrađanima?

– Žao mi je da u Šibeniku i u Hrvatskoj nemamo dovoljno smisla za poduzetništvo. Mi kao da očekujemo da će naše probleme riješiti netko drugi i stalno tražimo krivce na krivom mjestu. Nije nama kriv ni Zadar ni Split. Nisu ni oni u puno boljoj situaciji, ali vidim da se dio naših institucija gasi i da se odlijeva prema Zadru ili Splitu. Moramo shvatiti da smo tomu sami krivi. Šibenska županija ima samo 108 tisuća stanovnika, stalno padamo, jer ne činimo dovoljno da se negativni trendovi zaustave. Sva svoja poduzeća smo uništili, zatvorili, doveli se u situaciju da nam dohodak pada, da ljudi bježe u druge županije, u inozemstvo. A to znači i gubljenje institucija. Vrijeme je da se probudimo, da nešto pokušamo napraviti, a žao mi je što u Šibeniku ne vidim puno volje da se netko ozbiljno bavi poduzetništvom, izuzevši u turizmu. To malo što imamo zahvaljujemo činjenici da nam je taj turizam dao dragi Bog. Ovdje ljudi dolaze da bi se kupali, sunčali, odmarali. Dolaze jer imamo najljepše more na svijetu, rajsku obalu s tisuću otočića. Čist i još neugrožen okoliš, zdravu i kvalitetnu hranu, gotovo da smo neka egzotična oaza koja poput magneta privlači turiste iz cijelog svijeta. I tu je naš ogroman razvojni potencijal. Turizam, ali u sprezi s proizvodnjom. Iskoristili smo samo kapacitete koji su bili do 90. godine, ali ne vidim da je nešto napravljeno nakon te 90. Osobno mislim da je turizam niskoakaumulativna grana. Turizam je Hrvatskoj apsolutno interesantan, ali ne bi smio preći kritičnih 10 posto bruto nacionalnog dohotka, jer već nakon toga  to postaje problem. Najjače turističke destinacije Europe su ujedno i najjače industrijske zemlje. One se nisu odrekle proizvodnje i izvoza da bi se bavile turizmom. Turizam nam omogućuje da imamo devize, da držimo tečaj kune, ali on nam ne može i ne smije biti jedina gospodarska grana. Moramo se okrenuti poduzetništvu, posebno proizvodnji.

Tags: , , , ,

VEZANE VIJESTI