Neovisni novinarski portal
7.12.2019.
GOSPODARSTVO / POLITIKA
Ima li svjetla na kraju tunela?

Novih 16,1 km autoceste A1 koštalo oko – 100 milijuna kuna po kilometru (!?)

Ima li svjetla na kraju tunela?

Karta dionica autocesta A1-A10 web

Točno u podne se otvara nova dionica autoceste A1 Zagreb – Split – Dubrovnik. Kako najavljuju iz poduzeća Hrvatske autoceste, ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Siniša Hajdaš Dončić u 12 sati na naplatnoj postaji Vrgorac u promet pušta 16,1 kilometara dugu dionicu Vrgorac – čvor Ploče – Karamatići  autoceste A1 Zagreb – Split – Dubrovnik, te dionicu autoceste A10 Granica Bosna i Hercegovina – interregionalni čvor Metković. Prenosimo u cijelosti tehničke podatke o novim cestama, kao i cijene cestarina. Za vožnju po A1 od Zagreba do Karamatića će vozači osobnih automobila morati iz novčanika izvaditi 228 kuna.

Cijena: 1,7 milijardi kuna bez PDV-a (!?)

Novoizgrađena dionica sastoji se 11,1 kilometara duge dionice Vrgorac – Ploče i 5 kilometara spojne ceste od čvora Ploče na autocesti A1 do cestarinskog prolaza Karamatići na kojoj je, zbog teškog terena, izgrađeno 15 objekata, i to 7 vijadukata, 2 nadvožnjaka, 2 podvožnjaka i 4 tunela. Također je izgrađen cestarinski prolaz Karamatići sa 6 naplatnih kućica, 10 prolaza, 2 prolaza za vangabaritna vozila, objektom kontrole naplate i kućicom za prodaju pretplate. Čvor Ploče, zajedno sa spojnom cestom predstavlja prometnu cjelinu koja spaja Autocestu A1 s gradom Ploče, odnosno Lukom Ploče i ujedno,  s državne ceste D8 omogućava pristup autocestama A10 i A1. Puštanjem u promet novih dionica, Autocesta A1 Zagreb-Split-Dubrovnik bit će u prometu u ukupnoj dužini od 483 km, a visina cestarine od Zagreba do Karamatića iznosit će 228 kuna za osobna vozila. U promet će biti puštena i dionica autoceste A10 Granica Bosna i Hercegovina – interregionalni čvor Metković, na kojoj je razdvojena trasa u zoni Interregionalnog čvora Metković u dva smjera, u pravcu BiH (A10) i prema Dubrovniku (nastavak A1). Visina cestarine od Zagreba do Čarapina  iznosit će 229 kuna za osobna vozila – kažu u HAC-u.
U toj HAC-ovoj vijesti ne ističu i koliko su koštale navedene prometnice, a drugdje se ističe kako je cijena izgradnje iznosila – 1,7 milijardi kuna bez PDV-a. To bi značilo da kilometar autoceste koštao barem  – 100 milijuna kuna. (!)
tunel_poc3
S obzirom da je hrvatska javnost uz navikla slušati vijesti vezane uz Hrvatske autoceste koje se najčešće vezuju uz kriminal i korupciju, pritvaranje tamnošnjih direktora, tobožnje višestruko bojanje tunela, gradnju dvaju WC-a na odmorištu za 3,5 milijuna kuna, plaćanje prijelaza za životinje koji se nikad nisu izgradili i tko zna još što, vjerovatno im ni ovaj  podatak neće zazvučati neobično. O sličnim vrtoglavim ciframa vezanim uz djelatnosti te tvrtke se već čulo, pa valja vidjeti kakve će reakcije izazvati dovršetak ovih novih 16,1 km dugih cestovnih dionica i njihovo koštanje.
– Sve djelatnosti iz predmeta poslovanja provoditi ekonomično u zaštiti financijskih interesa Republike Hrvatske i Hrvatskih autocesta, ne ugrožavajući pritom poslovanje drugih gospodarskih subjekata –  stoji u hrvatskom Zakonu o cestama o HAC-u.

Obećalo im priključak, pa ih isključilo

Inače, ni svečano otvaranje ove dionice nije prošlo bez nezadovoljstva dijela hrvatskih građana: u ovom slučaju su to bili mještani Puljana, Karamatića, Zmijarevića, Eraka, Otrić-Seoca, Kobiljače i drugih naselja u pločanskom zaleđu, a koji su najavili blokirati otvorenje autoceste u Karamatićima, jer HAC nije izgradio priključak na autocestu za njihova mjesta, premda im je to navodno obećano. Prosvjedni skupovi do sada nisu im urodili traženim priključkom. Kako su isticali, sada će morati putovati 40 kilometara više kako bi se priključili na autocestu, a uz to će morati i prelaziti državnu granicu s BiH. Nije im jasno zašto priključak nije izgrađen, mada je čak izrađena i potrebna tehnička dokumentacija, koja je vjerovatno i naplaćena, no priključka nema. Osim toga, tamnošnjem življu teško pada i to što, kako se tvrdi, nitko od njih nije dobio posao na naplatnim kućicama i ostalim cestarskim službama.
Nadalje, i unutar HAC-a su se, tvrdi se, pojavili interni prijepori oko toga hoće li biti dovoljno djelatnika koliko ih je potrebno za održavanje novih dionica, no taj je problem navodno riješen povlačejem nekoliko desetaka radnika iz drugih dijelova Hrvatske.
Tko zna gdje bi odve(z)lo nabrajanje svih stranputica vezanih uz hrvatske autoceste, no izvjesno je kako se upravo u ovim trenucima javnost uglavnom suprostavlja najavama o tzv. ‘monetizaciji’ istih, odnosno o davanju tog visokovrijednog državnog resursa u ruke koncesionara na rok od – pola stoljeća.
Nešto više o problematici HAC-a se može dozati i u intervjuu tamnošnjeg sindikalista Mijata Stanića koji je prije mjesec dana dao za TRIS novinarki Jadranki Klisović, a kojega možete pročitati klikom  OVDJE.
A hoće li se ikad raspetljati taj ‘čvor HAC’ i hoće li sumnje na tamnošnji kriminal nekoga ipak dovesti na ‘naplatne kućice’ – zasad se još ne zna.

tunel_poc

Tags: ,

VEZANE VIJESTI