Neovisni novinarski portal
22.10.2020.
POLITIKA
Dr. M. Smoljanović: “Cijepljenje protiv gripe je štetno po zdravlje”!

Dr. M. Smoljanović:
“Cijepljenje protiv gripe je štetno po zdravlje”!

Zdrave osobe se ne trebaju cijepiti protiv gripe!
Cjepljenje protiv gripe je štetno po zdravlje i nije učinkovito!

Priča o gripi, točnije o cijepljenju protiv gripe uvijek se iznova aktualizira sa prvim hladnijim danima pa je tako i ove godine. Cijepiti se ili ne, pitanje je na koje i dalje dobijamo različite odgovore, ovisno o tome koga pitamo. O gripi, njezinoj pojavnosti, oblicima, posljedicama i neizbježnom pitanju svih pitanja-„cijepiti se ili ne“, razgovaramo s uvaženim epidemiologom dr. med. znanosti Mladenom Smoljanovićem čije su se dosadašnje prognoze razvoja gripe pokazale točnima, a poznat je i kao veliki protivnik masovnog cijepljenja. Na početku, pitamo ga o kakvoj se bolesti, zapravo radi i zašto se uporno javlja iz godine u godinu.

Gripa je virusna, sezonska, akutna, opća zarazna bolest koja ima kapljični put prijenosa i za nju kažemo da ima „prirodno epidemijsku samoregulirajuću pojavnost“. Od kada je svijeta, gripa je svake godine prisutna u manje ili više izraženom epidemijskom obliku u hladnijim godišnjim razdobljima-jesen-zima- proljeće. To je vrijeme kada ljudi duže borave u zatvorenim prostorima pa su izloženi kapljicama i virusima drugih osoba. Do sada nitko nikada nije uspio zaustaviti epidemiju gripe unatoč brojnim pokušajima izolacija pa čak i karantena. Dakle, ni protuvirusni lijekovi, kao ni cjepiva protiv gripe nisu uspjela zapriječila epidemiju gripe. Godine, 2009. gripa je, poznato je, preskočila svjevernokorejsku „željeznu zavjesu“, zaobišla japanske aerodromske karantene, a pobijedila je  i britansku strategiju „baraže“ protuvirusnim lijekovima na koju su se potrošili milijuni funti.

Tko najčešće pobolijeva od gripe i zašto?

Od gripe obolijevaju osobe koje nemaju otpornost prema njezinu virusu, a najčešće su to osobe koje se u svom životu nisu susrele s tim tipom virusa. Zato od gripe najviše obolijevaju djeca i osobe mlađe životne dobi. Najmanje obolijevaju osobe starijih i najstarijih dobnih skupina jer su se kroz svoj životni vijek, negdje do šezdesete godine života, već susrele s većinom tipova virusa i tako postigli najbolju zaštitu: prirodno prokužavanje virusima što stvara najbolji imunitet kako za pojedinca tako i na nacionalnoj razini. Uostalom, ne bez razloga, u definiciji gripe stoji da ima „samoregulirajuću epidemijsu pojavnost“. Kad se većina stanovništva prokuži virusom gripe, epidemija gripe tog virusa prestaje. Virus i dalje kruži „globusom“ i nalazi rijetke osjetljive osobe, ali epidemijsku pojavnost ponovo može izazvati tek kada novi naraštaji postignu kritički broj na virus osjetljivih osoba. Međutim, takve epidemije su uvijek slabijeg inteziteta nego kod prvog susreta jedne nacije s novim tipom virusa. Dakle, najboja nacionalna obrana od epidemije gripe je stupanj nacionalne opće prirodne prokuženosti virusom gripe.

Kako se možemo zaštititi od gripe, odnosno je li cijepljene pravi put?

Pojedinačna zaštita od gripe je nešto drugo. Zdrave osobe se ne trebaju cijepiti protiv gripe. Dapače, gledajući pojedinačno i na nacionalnij razini, cijepljenje je štetna mjera jer smanjuje osobnu i nacionalnu kolektivnu otpornost prema virusima gripe. Djeca i mlade osobe, u pravilu, puno lakše prebole gripu. Inače, gripu kao bolest se ne smije podcjenjivati. Staro je pravilo da je treba odležati, odmirovati, jer se, inače može osvetiti. A osvećuje se u komplikacijama koje mogu nastati ako se ne odleži. Ako četvrti dan i dalje imate jako visoku temperaturu i jednako se loše osjećate kao i prvi dan, tada obvezno trebate potražiti liječnika.

Adm2199943

Tvrdite da djecu ne treba cijepiti. Čime potkrijepljujete takav stav?

Zdravu djecu nikako ne treba cijepiti protiv gripe. Cijepljenjem se, naime uskraćuje stvaranje prirodno stečenog imuniteta jer cjepni imunitet traje svega 6-8 mjeseci, koliko i jedna sezona gripe. Takvu bi osobu onda trebalo cijepiti svake godine, pa bi djeca već sa prvim cijepljenjem bila „navučena“ na daljnja cijepljenja.

Različite su interpretacije stručnjaka o cjepnom imunitetu. Koliko on, po vama, traje i zašto ga smatrate problematičnim?

Cjepni imunitet nije tako solidan kako se prethodnih godina govorilo i navodilo da štiti više od 80 posto cijepljenih. To se u novije vrijeme pokazalo netočnim. Cjepni imunitet za čitavu populaciju je tek nešto veći od 50 posto. Znači, cijepljenjem je, kad se promatra ukupno stanovništvo, zaštićena tek svaka druga osoba.  S druge strane, zaštita starijih od 65 godina iznosi tek oko 20 posto što znači da cjepljenje štiti tek svakog petog cjepljenika te dobi. Stoga je vrlo upitno koliko je uopće opravdano masovno cijepljenje osoba starijih od 65 godina.

Postoje li podaci o potvrđenoj smrtnosti usljed gripe i što nam oni govore?

Zahvaljujući praćenju laboratorijski potvrđenih dijagnoza oboljelih od gripe A H1N1 2009.g., po prvi put se diljem svijeta moglo potvrditi da je, unatoč najavama o „opasnom virusu ubojici“, smrt od gripe uslijedila kod ukupno 18 500 ljudi. Kad se taj broj pomnoži s 10, kolika je, inače procjena da nije bilo provedeno testiranje, dolazimo do broja od 185.000 umrlih što je značajno manje od najmanjeg broja umrlih od gripe u jednoj sezoni prema prethodnim procjenama WHO. Svjetska zdravstvena organizacija tvrdi, naime da zbog sezonske gripe godišnje umire 250 000-500 000 ljudi. Očito je da su te procjene godinama bile „prenapuhivane“.

Hrvatski zavod za javno zdravstvo ove je godine nabavio 295 000 doza cjepiva za odrasle osobe i još 1000 doza za djecu čime nam se sugerira da se trebamo cijepiti kako bi se zaštitili od poboljevanja. Je li nabavka tolike količine cjepiva opravdana?

Godinama je HZZO plaćao nabavku preko 650 000 pa i do 700 tisuća doza cjepiva. Znamo da je za gripu A H1N1 2009. bilo naručeno čak 1,5 milijuna doza cjepiva. Ja, i ostali epidemiolozi, uporno smo do 2009.g. kao papagaji istupali protiv nabavke tolike količine cjepiva, međutim nije nas se slušalo, a nabavljene doze cjepiva uglavnom su se „trošile“. Događanja iz ljeta i jeseni 2009.g. ukazala su na sasvim pogrešan pristup epidemiji te gripe, suprotno od klasične dijagnoze gripe. Naime, za većinu populacije to je bio novi virus. Razlog  zbog kojeg sam se, između ostalog, usprotivio masovnom cijepljenju nedovoljno ispitanim cjepivom bio je taj što je te godine cjepivo za Hrvatsku stizalo tek u prosincu kad je epidemija gripe koja je, inače započela polovicom listopada, već bila dosegnula svoj vrhunac. Cjepivo je, dakle stizalo u vrijeme kada je već uslijedio pad epidemijskog vala. Masovno cijepljenje cjepivom kad je gripa već više od 6 tjedana „prošetala“ cijelom Europom, pa tako i Hrvatskom, bilo je posve beskorisno jer je sama gripa već prokužila većinu stanovništva Hrvatske.

Kakva smo sve iskustva pobrali iz 2009.g. koja je, gledajući u cijelosti, bila u velikom znaku gripe i cijepljenja? Zašto smatrate da je cijepljenje bilo beskorisno i štetno?

Kad se nešto radi što nije korisno kao što je tada bilo beskorisno cijepljenje, tada je ono istovremeno i štetno. Tako se, primjerice dogodilo da protiv monotipne epidemije gripe izazvane samo jednim tipom virusa gripe A H1N1 2009 tijekom 2009.g. gotovo nitko nije bio cijepljen. Iduće sezone gripe- 2010/2011, ponovno je došlo do epidemije uzrokovane istim tipom virusa, a te je sezone nabavljeno više od 600 000 cjepiva. Broj umrlih i broj prijava oboljelih od gripe u obje je sezone bio podjednak. Dakle, nije bilo nikakve razlike, odnosno razlika se očitovala u tomu što prvu godinu nitko nije bio cijepljen, a sljedeće godine cijepljeno je preko 12 posto građana Hrvatske. Zaključak: masovno cijepljenje nema zaštitnu vrijednost u odnosu na prokužavanje prirodnom  cirkulacijom virusa gripe! Ta je spoznaja u naredne dvije godine bila potvrđena u brojnim radovima objavljenim u Cochrrrane biblioteci i u uglednom medicinskom časopisu Lancet.

Vaše prognoze širenja gripe i kritika na račun nabavke enormnih količina cjepiva, te kritika koje su stizale od  još nekih vaših kolega, očito su urodile plodom jer se kupnja cjepiva značajno smanjivala. Kako to tumačite?

Masovnim cijepljenjem nije spriječen pobol  kao ni smrtnost od gripe. Daljnja potvrda ove teze je to što se broj nabavljenih doza cjepiva, a time i broj cjepljenih, svake godine značajno smanjivao, a  broj prijava gripe nije rastao. Naprotiv, bio je u padu. Kod izostanka učinkovitih cijepljenja broj bolesti obično raste, ali u slučaju gripe dogodilo se posve suprotno: broj cijepljenih je manji, kao i broj bolesti. Izvodim zaključak, jedini logični, da cjepivo nije učinkovito. Makar nije onoliko koliko se govorilo.

Analiza podataka o pojavnosti gripe i njezinim posljedicama kao i cijepljenju trebale bi nam dati dragocjene podatke. Što nam pokazuju podaci HZJZ?

Na žalost, HZJZ posljednje dvije godine nije objavio podatke o gripi niti o broju cijepljenih kao ni o broju prijava oboljelih od gripe. Međutim, prema podacima iz sredstava javnog priopćavanja, vidljivo je da se sve manje građana Hrvatske cijepi i da su „pametni“ odlučili ne trošiti kune uzalud pa je broj narudžbi cjepiva više nego dvostruko manji nego prije samo tri godine. Već sam ranije iznio stav da se u epidemiologiji gripe ništa ne bi promijenilo kada se narednih pet godina nitko masovno ne bi cijepio. Kad kažem masovno tada mislim na one koji nemaju zdravstvene indikacije za cijepljenje i njih ne treba cijepiti. Dob nije indikacija za cijepljenje protiv gripe. Dapače.

Kad je riječ o gripi, godina koja se u Hrvatskoj posebno ističe je 2009., kada se po prvi put pojavio virus H1N1, H3N2 i virus tipa B. Vi ste tada bili među rijetkima koji je govorio protiv skupocjene nabavke velikih količina cjepiva. Možete li okvirno reći koliko smo u zadnjih pet godina potrošili na cjepivo, a nismo morali?

Okvirno, sve što je utrošeno za masovno cijepljenje protiv gripe bio je uzalud potrošeni novac. Pogotovo su uzalud potrošeni novci 2009.g. Za ta sredstva sve Opće bolnice u Hrvatskoj, odnosno njihove Jedinica za intezivno liječenje  mogle su nabaviti aparat za izvantjelesnu oksigenaciju krvi (ECMO-aparat) koji spašava živote kod zatajenja plućne funkcije.

Mnoge zemlje ipak se odlučuju na cijepljenje koje vi uporno ne preporučujete. U čemu se sve krije opasnost po naše zdravlje?

Ostajem pri tvrdnji:ako nešto nije korisno, a unosi se u organizam, a u pravilu je to uvijek neka strana tvar, onda je to štetno. Koliko je samo djece oboljelo od narkolepsije u Skandinaviji, Irskoj i Velikoj Britaniji, a riječje o djeci koja su bila cijepljenja protiv gripe. Gripu bi ta djeca, kao akutnu zaraznu bolest puno lakše preboljela u odnosu na ovu tešku bolest živčanog tkiva koju sada imaju.

Svijet „kose“ razliliti tipovi virusa. Kojih se posebno trebamo bojati, a koje naš organizam može preboljeti bez većih teškoća?

Ne treba se bojati ničega i, s druge strane, treba se bojati svačega! Ovisno o otpornosti i kondiciji našeg organizma. Za jedan oronuli, istrošeni organizam i jedan obični virus prehlade ili hunjavice može biti poguban.. Isto tako, jedan jaki fortunal vjetra mladom jakom organizmu kojeg zahvati virus gripe ne može napraviti puno štete. Pokazalo se, inače da je najmanja smrtnost od gripe u zemljama dobrog socijalnog standarda, ali ne zbog cjepljenja, već zbog općih dobrih socijalnih uvjeta, odnosno dobre opće skrbi i njege starijih ljudi u tim zemljama.

Velika gripa pogodila je  2009.g. SAD i doslovno poharala značajan dio populacije. Te je godine zabilježena jedna od najvećih smrtnosti od gripe. Zašto?

Razlog leži u činjenici da veliki broj građana SAD-a tada nije imao zdravstveno osiguranje. Osim toga, zaraženi su se lječnicima obično javljali kasno kada su se u njihovom organizmu razvile komplikacije usljed gripe pa je veliki broj njih umro.

Mediji nas gotovo svakodnevno, posebno u jesenskim i zimskiim mjesecima „bombardiraju“ vijestima o navodnim pojavama virusa u dalekim krajevima, širenju virusa sa životinja na čovjeka i drugo. Što je pokazala praksa? Čega se, zapravo trebamo najviše bojati i zašto?

Mi smo u Hrvatskoj tu temu apsolvirali još u jesen 2005.g. kada smo bili izloženi do tada neviđenom informacijskom terorizmu iz svjetskih centara informacijske moći. Tada su zbog ptičje gripe potrošene milijarde dolara za protuvirusne lijekove u čitavom svijetu. I Hrvatska je kupila ogromne količine protuvirusnih lijekova za ptičju gripu, a da do današnjeg dana nije utrošena niti jedna doza. Poznato je od kuda su dolazila ta cjepiva, iz kakvih tvornica, a medijske kuće imale su samo ulogu transmitera. Treba, zapravo vidjeti tko su vlasnici većeg dijela dionica u farmaceutskim kućama koje su samo htjele isprazniti svoja skladišta. Isto takvo pražnjenje skladišta trebalo  se dogoditi i 2009.g. Neki su se tome, srećom, usprotivili.

Kakva su vaša predviđanja za novu sezonu gripe. Što će nam donijeti? Već viđeno ili…?

Da, donijet će nam već viđeno. Slijedi nam obična sezona gripe kao i svake godine u kojoj će biti različith mješavina poznatih virusa koji su već ranije kružili našim područjem. Početak se, prema saznanjima s južne hemisfere, očekuje polovicom siječnja s trajanjem do polovice ožujka.

Ovih se dana dosta govori o virusu dječje paralize. Hrvatski epidemiolozi kažu da je mogućnost zaraze mala. Što vi kažete? Hoće li ovaj virus doći u Hrvatsku?

Ne, neće doći u Hrvatsku! Taj se virus ne može ponovno pojaviti i zadržati u zemljama dobre sanitacije. Hrvatska, za razliku od afričkih i azijskih zemalja kao i zemalja pogođenih ratom, ima dobre higijensko-sanitarne uvjete. U našim se vodovodima stalno klorira voda za piće, a takva je voda dodatno cjepivo za viruse koji su uzročnici dječje paralize. Dobrobit cjepiva je, inače nesumljivo potvrđena, a upravo je dječja paraliza za to najbolji primjer.

Međutim, ima cjepiva koja nam se nude, a nisu neohodna. Prisjetimo se kako su nam se u ne tako dalekoj prošlosti nudila cjepiva protiv trbušnog tifusa, dizenterije, dječje zarazne žutice i drugih crijevnih zaraznih bolesti. Nismo ih smatrali opravdanim primijeniti jer smo imali razvijenu strategiju prekida puta širenja tih bolesti i to sanitacijom, tj.ispravnim deponiranjem izlučevina i kloriranom vodom za piće. Hrvatska, naime ima 95 posto kućanstava koja su spojena na vodovodne sustave koji kloriraju vodu.

 

 


VEZANE VIJESTI