Neovisni novinarski portal
31.5.2020.
GOSPODARSTVO
Zašto Vlada ne “reže” mirovine? A tko bi se usudio dirati u “mižerju”?

Zašto Vlada ne “reže” mirovine? A tko bi se usudio dirati u “mižerju”?

Zašto ministar financija Slavko Linić koji je, inače odlučan rezati sve što se rezati dade pa i po cijenu drastičnog pada standarda građana, ipak neće zadirati u mirovine? Odgovor je jednostavan. Umirovljenika je puno, a mirovine male, gotovo mizerne pa tko bi se usudio dirnuti u tu masu nezadovoljnika i njihovu „mižeriju“.

socijala

U Hrvatskoj je ukupno 1 219 562 umirovljenika, a prema izvješću Državnog zavoda za statistiku, njihova prosječna mirovina iznosi 2430,70 kuna. Riječ je o prosjeku što znači da ima onih čije su mirovine znatno niže, ali i onih sa zavidnim primanjima. Među domaćim umirovljenicima su i oni koji su mirovinu zaradili u inozemstvu i takvih je oko 220 tisuća što znači da je sa njihovim primanjima i prosjek ukupnih mirovina nešto veći.

Dio umirovljeničke populacije su i korisnici koji su mirovinu ostvarili temeljem Zakona o djelatnim vojnim osobam, policijskim službenicima i ovlaštene službene osobe. Njih je ukupno 12 023 sa prosjekom mirovina od 3538,72 kune. Starosna mirovina ove skupine prosječno je visoka čak 4691,80 kuna, invalidska je nešto manja-3209,15 i nju ostvaruje najveći broj korisnika, čak 8826. Obiteljska mirovina iznosi 3635,25 kuna, a na nju ima pravo tek 736 korisnika.

U državi je i 72 823 branitelja koji ostvaruju mirovinu koja je prosječno „teška“ 5421,79 kuna. Najniža isplaćena braniteljska mirovina iznosi 2450,79 što znači da je na razini prosječno isplaćene mirovine u Republici Hrvatskoj.

Invalidske mirovine, inače čine najveći udio u braniteljskim mirovinama i njih je čak 58 394 sa prosječnim iznosima od 5103,58 kuna. Obiteljskih je 13 988 s nešto višim prosjekom od 6845,75 kuna.

Od ukupnog broja mirovina u Hrvatskoj, 6940 korisnika svoje su mirovine ostvarili temeljem ugovora RH i BiH o suradnji na području prava stradalnika rata u BIH-HVO. Njihova prosječna mirovina iznosi 2841,56 kuna. Od ukupnog broja takvih mirovina na invalide otpada 6351  i njihov je prosjek 2815,81 kuna, dok je obiteljskih malo-589 sa prosječnim iznosom od 3119,19 kuna.

Koliko se i kako može preživjeti mjesec sa prosjekom od 2430 kuna znaju samo oni koji su u tom položaju, kao i oni koji svojim starim roditeljima pomažu da nekako „pregrme“ iz mjeseca u mjesec. Dok se mirovine čvrsto drže „status qua“ ili u nekim slučajevima padaju, država poduzima sve da se za tako skromne mirovine može kupiti sve manje. Povećanje od 20 kuna na ime dodatnog zdravstvenog osiguranja na prvi pogled nije veliko, međutim ako se zna kolike su najniže mirovine onda je jasno da i takvo povećanje za njih predstavlja udar kao i najnovije povećanje naknade za električnu energiju, te sijaset drugih povećanja naknada i cijena koje „skaču u nebo“. Trgovci nam nude sve manja i tanja pakiranja proizvoda pa se još hvale kako ne podižu cijene. I na lokalnoj razini bezbroj je primjera socijalne neosjetljivosti. Rezultat mižernih mirovina za veliki broj umirovljenika je svakodnevno prekapanje po kantama za smeće koje su nekima postale gotovo jedini izvor preživljavanja. Žalosno. S druge strane su oni s povlaštenim mirovinama, kao što su to, primjerice one saborske, ali i neke druge, međutim od najavljivanja njihova “kresanja” zasad ništa. I tako godinama.


VEZANE VIJESTI