Neovisni novinarski portal
24.10.2020.
GOSPODARSTVO
Treba li domaćim brodogradilištima uvozna radna snaga?

Treba li domaćim brodogradilištima uvozna radna snaga?

Zahtjev Brodosplita za uvozom 4500 inozemnih radnika uzburkao je duhove i doslovno na noge podigao zaposlenike u cijelom brodograđevnom sektoru koji strepe za svoja radna mjesta.

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Predstavnike radnika i sindikata primio je u utorak u podne predsjednik Ivo Josipović kojemu su se radnici izjadali o svojim problemima, a svoju stranu cijele priče predsjedniku Josipoviću, ministru Mirandu Mrsiću te predstavnicima Ministarstva gospodarstva i tvrtke Jadrobrod, iznio je i član Uprave Brodosplita, Darko Pappo. Na skupu je postignut dogovor o uspostavi socijalnog mira te je otvoren postupak pregovaranja o Kolektivnom ugovoru. Uprava se suglasila da će omogućiti sindikalistima rad sukladno propisima, dok će Sindikat dostaviti Upravi popis svojih članova. Uprava će ih potom, u roku od dva tjedna, izvijestiti  u kojoj su tvrtki ili društvu zaposleni. Pored ostalog, zaključeno je da će obje strane ubuduće u javnosti istupati odgovorno i u skladu s postignutim dogovorom.

Iz Uprave Brodosplita svoju  odluku o zahtjevo o potražnji 4500 inozemnih radnika opravdali poslovima koje će odrađivati u idućoj godini, a za što će im trebati radna snaga do koje ne mogu doći na domaćem tržištu. U ovoj su godini već ugovorili gradnju 6 brodova, a još pet je u opciji iz istih ugovora. Tu su i gradnje u izvan brodskim sektorima, ali i na raznim konstrukcijama u energetskom sektoru i off shore platformama. Računaju da će na jesen iduće godine trebati čak  4500 radnika. Na ovim pooslovima prije privatizacije uglavnom su bili angažirani zaposlenici kooperantskih tvrtki, a njihovim odlaskom škverovi su ostali bez određenih struka. Na Zavodu za zapošljavanje nema dovoljan broj  nezaposlenih sa traženim zanimanjima, poručuju iz Uprave i pojašnjavaju da otuda zahtjev za uvoz radne snage. Ako se za to pita ministar rada Mirando Mrsić, a pita ga se, uvoza tolikog broja inozemaca neće biti. Kadar će se tražiti na domaćem tržištu pa ako treba i kroz prekvalifikacije. Naknadno je ministar Mrsić izjavio kako je spreman razmotriti 10-15 zahtjeva za uvozom varilaca.

Kako saznajemo u 2013.g. odobreno je  ukupno 2329 dozvola  za zapošljavanje stranaca. Od tog broja čak 2 tisuće dozvola odnosilo se na produžetak dosad izdanih dozvola što znači da je novozaposlenih bilo vrlo malo. Zanimljivo, među zahtjevima za uvoz radne snage za ovu godinu uopće nije bilo brodograđevnog sektora, dok je za prošlu godinu izdano ukupno 614 dozvola. Inače, u 2012.g. ukupno je izdano 3988 dozvola, a od toga broja na produžetak izdanih odnosilo se čak 3 tisuće. Brojke govore da je riječ o malom porastu novih dozvola pa je tim čudniji zahtjev odaslan iz splitskog brodogradilišta koje je šokiralo veličinom brojki.

Ne treba stoga čuditi što je njihov zahtjev dočekan „na nož“ s obzirom na broj od preko 344 tisuće nezaposlenih i stopu registrirane nezaposlenosti od enormno visokih 19,1 posto.

Darko Pappo, član Uprave Brodosplita za portal Tris ističe kako njihov zahtjev ima svrhu „osigurača“.

Ukoliko za već ugovorene poslove i one koji će se tek ugovoriti na domaćem tržištu rada nećemo moći osigurati dovoljan broj radne snage za deficitarna zanimanjima, potrebni kadar potražit ćemo među inozemnom radnom snagom.

Darko Pappo

Iako je na HZZ veliki broj nezaposlenih osoba, na žalost, nema profila zanimanja koji nama trebaju, posebno takvih nema u trenutku kada ih mi tražimo. To su-brodomonteri, elektrozavarivači, izolateri, brodocjevari, brusači, pjeskari, skelari, stolari i drugi.

Osim što je riječ o deficitarnim zanimanjima, ona mnogima nisu interesantna ni za prekvalifikaciju zbog njihove specifičnosti, odnosno težine. Posebno ističem da je riječ o poslovima koji se pojavljuju i izmjenjuju u ciklusima, ovisno o poslovima u brodogradilištu. Brojka od 4500 predstavlja zbroj svih traženih zanimanja, tj. prosječno smo za svako od deficitarnih nama potrebnih zanimanja tražili oko 400 radnika, pojasnio nam je zahtjev Brodosplita Darko Pappo.

Kolike su ukupne potrebe hrvatskih brodogradilišta za uvoznom radnom snagom pitali smo Sinišu Ostojića, direktora Sektora komercijale i marketinga u Hrvatska brodogradnja- Jadranbrod d.d., ali nam nije mogao odgovoriti jer još nije dobio povratnu informaciju iz škverova koji bi do kraja godine trebali iskazati svoje potrebe. Kad dobije popis zanimanja koja trebaju kao i broj radnika to će proslijediti resornom ministarstvu na daljnje postupanje.

Generalno govoreći, u zadnjih nekoliko godina, zbog sveprisutne krize u svjetskoj brodogradnji čiji je sastavni dio i hrvatska brodogradnja, potreba za uvoznom radnom snagom se smanjila. Kako se, međutim u narednom razdoblju ipak očekuje blagi oporavak tržišta, to će i potrebe za uvoznom radnom snagom rasti. No, prije uvoza trebalo bi  iskoristiti sav potencijal domaće radne snage pa je tek onda potražiti na stranim tržištima, sugerira direktor Ostojić.

Kakva je situacija u brodogradilištu „3.maj“ koji je od prošle godine dio Uljanik grupe saznajemo od  Vedrana Sabljaka, čelnika  Sindikata Istre i Kvarnera. Dosadašnja praksa u  „3.maju“  bila je angažiranje kooperantskih tvrtki koje su obavljale poslove o kojima je riječ, a kako je ovih dana istaklo čelništvo Uljanik grupe, na isti će se način raditi i dalje. Zahtjeva, tipa onog iz Brodosplita, kod nas neće biti, ali će se i nadalje angažirati kooperantske tvrtke koje gotovo u cijelosti zapošljavaju uvoznu radnu snagu. Uglavnom je riječ o radnicima iz susjedne BiH, a na to koga će kooperanti zaposliti mi ne možemo utjecati. Istina je da domicilno stanovništvo nikada nije radilo na tim poslovima koji se smatraju „prljavim“ u smislu uvjeta rada, prašine, čađe i ostalo. Činjenica je da bi se kooperantska radna snaga teško mogla nadomjestiti domaćom radnom snagom za neka zanimanja, priznaje sindikalist Sabljak.

Dakle, „3.maj“ ne brine brigu oko radne snage, međutim četiristotinjak radnika uskoro bi trebalo otići iz brodogradilišta jer će biti proglašeni tehnološkim viškom.

U ovim nadasve teškim uvjetima uspjeli smo se izboriti za maksimum maksimuma. Sa poslodavcem smo uspjeli dogovoriti da se onima koji odlaze  po godini radnog staža isplati 5500 kuna otpremnine te da im se plati tromjesečni otkazni rok u iznosu od 22 tisuće kuna što znači da bio ukupno dobili 192 tisuće kuna. Na proljeće iduće godine počet ćemo pregovaranje oko novog Kolektivnog ugovora na razini grupacije, kazuje Sabljak od kojeg saznajemo da je trenutačno u „3. maju“ zaposleno 1737 radnika, a na razini grupacije oko 4 tisuće.

Đani Lučin, sindikalist Brodotrogira kategorički tvrdi  kako nije problem doći do potrebnih kadrova na domaćem tržištu, a zahtjev Brodosplita za uvozom 4500 stranaca naziva „spinom“.

Na Zavodu 5113 nezaposlenih osoba brodograđevnih zanimanja

Na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje, saznajemo, nalazi se ukupno 5113 nezaposlenih osoba brodograđevnih zanimanja. Iako se poslodavci često žale na nedostatak kvalitetnih bravara na Zavodu je  prijavljeno njih čak 2176.  Zanimljivo, na raspolaganju poslodavcima stoji i 857 zavarivača, skoro 600 brodomontera,  250 brodostrojara, 150 ličilaca, 250 elektrozavarivača, preko 300 brusača i čistača kovina… Među nezaposlenima su i osobe sa visokim školama i fakultetima. Brodogradilištima su na raspolaganju 28 diplomirana brodograđevna inženjera,  67 brodograđevnih tehničara, 21 brodograđevni inženjer, 48 brodostrojarskih inženjera pomorskog prometa, 30 inženjera brodske elektronike…


VEZANE VIJESTI