Neovisni novinarski portal
21.10.2020.
KOMENTARI
To je nama naša borba dala: Braniteljskim zadrugama i udrugama u četiri godine oko 115 milijuna kuna iz državnog proračuna!

To je nama naša borba dala:
Braniteljskim zadrugama i udrugama u četiri godine oko 115 milijuna kuna iz državnog proračuna!

udruge_zadruge

Nedavno uhićenje  Mladena Miloševića, predsjednika udruge hrvatskih branitelja liječenih od PTSP-a “Tvrđava Knin” i upravitelja zadruge koja je pokrenula braniteljski portal, osumnjičenog za pronevjeru čak 1,44 milijuna kuna s računa udruge i zadruge, otvorilo je  pitanje (namjenskog) trošenja proračunskog novca koji se već godinama obilato izdvaja za projekte hipertrofiranih braniteljskih asocijacija. Iako je riječ o populaciji čiji predstavnici svaku priliku koriste kako bi iskazali gnjev i nezadovoljstvo spram (aktualne) vlasti, podaci govore da se iz državnog proračuna, kroz razne vidove potpora, poticaja i dotacija za njih izdvajaju pozamašna sredstva. U zadnje četiri godine, što braniteljskim udrugama, a što zadrugama, Ministarstvo branitelja bespovratno je dalo oko 115 milijuna kuna! No, čini se da za braniteljsko nezadovoljstvo to nije ni terapija ni lijek, pa i kada je za neke od njih, kako policija sumnja, evidentno sredstvo bogaćenja…

Ministarstvo branitelja, u sklopu provedbe Programa stručnog osposobljavanja i zapošljavanja hrvatskih branitelja i djece smrtno stradalih, zatočenih ili nestalih hrvatskih branitelja, od 2004. g. provodi više mjera poticanja braniteljskih zadruga. Mjeru potpore za proširenje postojeće djelatnosti  (od 45 tisuća kuna po zaposlenoj osobi), mjeru potpore radu braniteljskih zadruga (150 – 180 tisuća kuna), mjeru potpore projektima zadruga za finalizaciju zadružnog proizvoda, nabavu strojeva, opreme , zemljišta… (100 tisuća kuna), i mjeru samozapošljavanja za nezaposlene hrvatske branitelje i djecu stradalih, zatočenih ili nestalih branitelja (30 tisuća kuna).

Od 1150 zadruga, s pridjevom braniteljska 358

Prema podacima Hrvatskog saveza zadruga, u Hrvatskoj je trenutno više od 1150 registriranih zadruga. Njih 358 u svom imenu ima pridjev “braniteljska”, ali postoje i zadruge koje se ne koriste tim prepoznatljivim imenom, mada među svojim članovima imaju veći broj branitelja ili djece stradalnika Domovinskog rata. Kako bilo, iz Ministarstva  su nam kazali da je otprilike trećina svih zadruga u Hrvatskoj de facto- braniteljska.

Od 2009.g. do zaključno s prvim ovogodišnjim pozivom, potporu za rad koristilo je 225 braniteljskih zadruga, u ukupnom iznosu od 33,750 milijuna kuna.  U 2009. potporu je dobilo 66, u 2010. 65, u 2011. 71, a u 2012.g. 23 zadruge, dok je u ovoj godini tu vrst državne stimulacije dobilo još 10 zadruga. To nije konačan broj, priopćili su nam u Ministarstvu, jer se upravo obrađuju zahtjevi zaprimljeni u drugom javnom pozivu, a tko su sve korisnici ove stimulativne mjere, ne samo u 2013. nego i prethodnih godina, može se pogledati na internetskoj stranici Ministarstva.

Putem Mjere potpore projektima zadruga, koja je do 2011.g. iznosila 50 tisuća  kuna, a od 2012. je 100 tisuća po projektu, Ministarstvo je (od 2009. do kraja 2012.g.)  sufinanciralo 79 projekata  s preko 5 milijuna kuna, a tijekom ove godine još 19 projekata s ukupno 1,9 milijuna kuna. Zahtjevi iz drugog javnog poziva još se obrađuju.

Zadružni ili “nekretninski” biznis ?

Poticanje zadružnog poduzetništva,  koje je u istom rangu s obrtništvom i poduzetništvom, a koje Ministarstvo branitelja provodi u sklopu Programa stručnog osposobljavanja i zapošljavanja branitelja i djece smrtno stradalih, zatočenih ili nestalih branitelja, sastavni je dio aktivne politike zapošljavanja u RH. Zadruge branitelja su najaktivnije u poljoprivredi, ali i seoskom turizmu, sportsko-ribolovnom i lovnom turizmu, uzgoju ljekovitog i začinskog bilja, uzgoju divljači, preradi drveta, proizvodnji pekarskih i konditorskih proizvoda. Zadnjih godina i u maslinarstvu. Udruga oboljelih od PTSP-a Šibensko-kninske županije već nekoliko godina skrbi o velikom masliniku u bivšoj vojarni Bribirskih knezova, organizira berbu i preradu maslina. U zaleđu Skradina također postoji braniteljska PZ Bratiškovci -Bribir, pravna sljednica predratne, socijalističke zadruge koja je nekoć bila okosnica iznimno razvijene poljoprivredne djelatnosti u tom kraju. Sada je , kako kaže njezin predsjednik Nikola Sladić, braniteljska po svom članstvu, iako su mnogi od njih bili članovi i te stare zadruge. Ali, oko njih se sustavno roje sumnjive priče o tzv. nekretninskom biznisu (imovinu im neki procjenjuju na 3 milijuna eura!?)  kojim se, pričaju mještani, bave više nego poljoprivredom. Školsku zgradu u Bribirskim Mostinama, na koju su se vlasnički uknjižili, jer, uvjerava nas Sladić, izgrađena je zadružnim novcem i svojedobno data na korištenje školstvu, dočim su uspjeli na PZ uknjižiti, odmah su prodali. Navodno se provodi i istraga, kako nam reče gradonačelnik Skradina Nediljko Dujić, jer je, kažu, prodana bez natječaja tvrtki Gerit.

– To smo učinili da bi platili 1,2 milijuna kuna duga državi na račun neplaćenog PDV-a. Zbog tog duga nismo mogli koristiti ni državne potpore –  objašnjava Sladić, demantirajući da je škola prodana bez natječaja. Imali smo,tvrdi, dvije ponude, i izabrali povoljniju… No, otkud toliki dug i zašto? Ista zadruga polaže pravo i na tzv. Plastovački Gaj, zmljište na koje se svojedobno uknjižila država, a potom koncesiju uživao propali SMS koji je trenutno u stečaju. Već četiri godine ova braniteljska PZ temeljem ugovora sa stečajnim upraviteljem obrađuje maslinik i bere njegove plodove, nadajući se da će uskoro biti i formalno njihov. Gradonačelnik Dujić veli, trebalo bi im maslinik oduzeti jer niti što u njemu rade, niti plodive beru…

S druge strane, dio nezadovoljnih zadrugara osnovao je novu PZ Bratiškovci i također tvrde da su pravni slijednici one iz 1958.g….

Ministarstvo branitelja ove je godine raspisalo i natječaj za sudionike i stradalnike Drugog svjetskog rata, te za 23 projekta dodijelilo 700 tisuća bespovratnih kuna s ciljem promicanja i očuvanja tradicije NOB-e i skrbi za stradalnike antifašističke borbe. Istodobno, oglašen je i javni natječaj za promicanje vrijednosti Domovinskog rata, pa za psihološko i socijalno osnaživanje te podizanje kvalitete življenja hrvatskih branitelja, hrvatskih branitelja s invaliditetom i HRVI iz Domovinskog rata…

Trošenje nepovratnih potpora bez kontrole

Udruge hrvatskih branitelja još su multipliciranije od zadruga. Država osigurava sredstva za njihove projekte po javnim natječajima koje kandidiraju Zajednice županijskih zajednica udruga HVIDR-e RH. U 2009. resorno je ministarstvo udrugama isplatilo gotovo 18 milijuna kuna, od čega spomenutim zajednicama udruga HVIDR-e 3,516 milijuna.  U 2010.g. županijske zajednice dobile su 3,418 milijuna od ukupno 15,3 milijuna namijenjenih udrugama, u 2011. njihovi su projekti podržani s  preko 16 milijuna, od kojih su HVIDR-ine zajednice po županijama dobile 3, 3 milijuna, a u 2012.  su od 16,529 milijuna “hvidraši” priskrbili 2,030 milijuna kuna. U ovoj godini Ministarstvo je udrugama odobrilo nešto preko 13 milijuna, a za ZŽZU HVIDR-e 1,575 milijuna.

Dakle, kako god uzmete, branitelji organizirani u različite asocijacije, s HVIDR-om kao krovnom organizacijom, godišnje od države dobijaju i troše milijune kuna. Na to još , za razliku od zadruga koje se dominantno oslanjaju na državne potpore, braniteljske udruge primaju poticaje i potpore i od lokalnih i područnih(županijskih) jedinica.

U ovoj godini iz proračuna Šibensko-kninske županije sufinancirane su sljedeće veteranske i udruge sudionika Domovinskog rata: Hrvatski vojni invalidi Domovinskog rata , Zajednica udruga ŠKŽ sa 78 tisuća, Udruga “113. šibenska brigada” 18 tisuća, Udruga roditelja poginulih branitelja Domovinskog rata ŠKŽ 18 tisuća, Udruga udovica hrvatskih branitelja Domovinskog rata ŠKŽ 18 tisuća, Udruga dragovoljaca i veterana Domovinskog rata ŠKŽ 15 tisuća, Udruga hrvatskih branitelja liječenih od PTSP-a ŠKŽ, Šibenik  17 tisuća, Udruga “142. brigade HV” Drniš 7 tisuća, Udruga hrvatskih branitelja dragovoljaca Domovinskog rata ŠKŽ 4 tisuće, Udruga civilnih invalida rata ŠKŽ 5 tisuća, Društvo ratnih veterana “Hrvatski domobran” Šibenik 4 tisuće, Udruga “Prvi hrvatski redarstvenik”, Podružnica Knin 4 tisuće, Udruga pripadnika HVO-a Knin 4 tisuće, Hrvatsko društvo političkih zatvorenika, Podružnica Šibenik 4 tisuće i Udruga hrvatskih branitelja dragovoljaca Domovinskog rata Primošten 4 tisuće.

A kako se sav taj silni novac troši, teško da itko pouzdano može reći. Braniteljska populacija u ovoj državi ima poseban status, u nju nije dopušteno ni sumnjati ni prstom upirati, jer vam trenutno prijeti stigma izdajnika, jugonostalgičara, komunističko-udbaškog elementa… A Milošević s početka ovog teksta, nedavno uhićen u Kninu, zasigurno nije ni jedini ni kuriozitetni primjerak. Samo primjera radi, u Šibensko-kninskoj županiji  iz skromnog županijskog proračuna svake godine za 14-16 veteranskih udruga sudionika i stradalnika Domovinskog rata, izdvaja se od 200-250 tisuća kuna. Dakako, najviše HVIDR-i (od 78-90 tisuća kuna). A kako se novac troši, u što odlazi, tko to kontrolira župan Goran Pauk tek kaže: E, to mi ne možemo znati, nismo mi inspekcija. Obveza je udruga da nam podnesu financijsko izvješće iz kojega bi trebali vidjeti kako je proračunski novac potrošen, a je li to i stvarno otišlo za navedene namjene, to mi ne znamo.

U svakom slučaju, jedno je poznato: već drugu godinu za redom Udruga dragovoljaca i veterana Domovinskog rata ove županije ne sudjeluje na sportskim igrama hrvatskih dragovoljaca i veterana. Nemaju novaca. A istodobno se županijski novac distribuira na čak desetke kojekakvih udruga što se, po nekim neartikuliranim kriterijima, množe svakodnevno…Svoje aktivnosti pokrivaju financijskim izviješćima. A kako vidimo, financijska izvješća i nisu neka garancija, jer i Milošević ih je redovito podnosio, frizirao, krivotvorio, sve dok ga netko nije prijavio i policija mu potom zakucala na vrata.

 

 


VEZANE VIJESTI