Neovisni novinarski portal
27.10.2020.
GOSPODARSTVO
Od sada nam europska politička elita “kroji” sudbinu – Ulazimo u proceduru prekomjernog deficita

Od sada nam europska politička elita “kroji” sudbinu – Ulazimo u proceduru prekomjernog deficita

Europska komisija predložit će Vijeću Europske unije ulazak Hrvatske u Proceduru prekomjernog deficita što je, očito bilo samo pitanje dana s obzirom na debele minuse koji vladaju u nacionalnom proračunu i stanju javnog duga.

eu_komisija

Hrvatska na tom putu nije usamljena, međutim to nam ne bi trebala biti utjeha jer prognoze za naredne tri godine ne govore o stabilizaciji državne ekonomije.  Pod poseban nadzor idemo jer nam je manjak u državnom proračunu velik, a dopušta se samo prebačaj do najviše 3 posto, dok će nam javni dug u idućoj godini iznositi preko 60 posto. To su postotci koji zahtjevaju posebnu pažnju od strane Europske komisije i ne samo pažnju već i reakcije koje će nam stići u vidu reformi. Da su brojke koje se odnose na proračun i javni dug itekako upozoravajuće i zabrinjavajuće svjedoči aktualno stanje u ovogodišnjem proračunu, ali i u projekcijama za naredne godine.

Brojke i postotci o proračunu i projekcijama do kraja ove, te u sljedeće tri  godine posve su očekivane, barem za bolje poznavatelje ekonomskih i gospodarskih kretanja u zemlji. Deficit „težak“ 17,5 milijardi kuna gruba je  hrvatska  stvarnost koja će po leđima „oplesti“ posebno srednji i najsiromašniji sloj. Ministar Slavko Linić na sjednici Vlade od prije nekoliko dana pojasnio je kako rast prihoda u idućoj godini temelji na povećanju međustope PDV-a s 10 na 13 posto, te na višku prihoda nastalih usljed fiskalizacije i viših trošarina.

Prihodovna strana u idućoj godini iznosit će dakle, prema projekciji Vlade, 113,1 milijardu kuna, a rashodi 130,5 milijardi kuna.

Rashodovna strana vidljivo je opterećena  silnim obvezama prema EU čija smo punopravna članica, te kamatama za javni dug. Što se tiče projekcija za 2015.g. prihodi bi trebali iznositi 118,3 milijarde kuna,  a godinu kasnije  122,8 milijardi kuna, dok će se rashodi kretati oko 134,4 milijarde kuna.

U 2015.g. deficit bi trebao iznositi 15,1 milijardu kuna, a u 2016.g. 11,5 milijardi kuna.  Manjak opće države u 2014.g. projiciran je na 5,5 posto BDP-a, u 2015.g. 4,6, a u 2016.g. najniže-3,4 posto BDP-a.

U 2015.g. očekuje se i daljnji  rast javnog duga koji bi mogao iznositi visokih 64,1 posto, a u 2016.g.  64,7 posto. Ove su brojke, očito zabrinule eurospku političku elitu koja će nam od sada „krojiti“ sudbinu.

Prijedlog proračuna ministar Linić temeljio je na gospodarskom rastu od 1,3 posto u idućoj godini  i rastu od čak 2,2 posto u 2015.g. te još tri postotna poena više u 2016.g. Sa ovim prognozama ne slažu se ekonomski stručnjaci koji svoje pesimističnije prognoze temelje na stanju na tržištima, a ona ne pokazuju znakove oporavka, dok novih investicija uporno nema.

Ako se ovim izračunima i projekcijama pridoda ulazak Hrvatske u Proceduru prekomjernog deficita, te ocjena Europske komisije koja je i za Hrvatsku kao i za još 15 zemalja Eu zatražila dubinsku analizu, čini se da nam se ni u sljedećih nekoliko godina ne piše dobro. Europska komisija zatražila je, naime provedbu detaljnijeg analiziranja hrvatke ekonomije, ponajprije zbog evidentne makroekonomske neravnoteže koja već nekoliko godina izaziva poremećaje na tržištima i ukupnom stanju ekonomije.  Hrvatske gospodarstvenike i Vladu u cjelini posebno bi trebala zabrinuti ocjena o negativnim trendovima stranih ulaganja, a riječ je o negativnoj stopu od skoro 90 posto u odnosu na BDP. Tolerira se stopa od oko 35 posto, a sve izvan tog postotka podliježe dubljoj analizi.  Stručnjaci pojašnjavaju da je tako visoka stopa u Hrvatskoj rezultat akumulacije deficita tekućeg računa.

Ono što hrvatsku političku elitu, također treba zamisliti svakako je uzdrmano tržište radne snage jer su potražnja i ponuda u velikom nesrazmjeru.  Broj nezaposlenih raste po visokoj stopi od preko 16 posto, a broj mladih nezaposlenih osoba po stopi od vrtoglavih 40 posto. Sve to jasno govori o potresima strukturne naravi na domaćem tržištu rada. Trend osiromašenja građana u stalnoj je uzlaznoj putanji i među najvećima je u Europi.


VEZANE VIJESTI