Neovisni novinarski portal
17.9.2019.
EKOLOGIJA
“Crvena pipa” uništava stoljetne palme. Može li joj se stati na put?

“Crvena pipa” uništava stoljetne palme. Može li joj se stati na put?

“Crvena pipa” prijeti desetkovanjem dalmatinskih palmi koje su se našle na meti ovog štetnika koji stabla i krošnje ne napušta dok ih u cijeloosti ne saglođe.

pipaNajdraže su mu stare palme koje su sa svojim razgranatim krošnjama i najljepši i zaštitni znak mnogih priobalnih i otočnih mjesta. Slika dalmatinskih gradova i mjesta mogla bil, ukoliko se pipa ne suzbije, vrlo skoro postati neprepoznatljiva.

Zlarinska obala sa zaštitnim drvoredom palmi već je devastirana i daleko od zamamne ljepote koju su desetljećima pružale stare palme dok ih nije napao štetnik s kojim su se odgovorni na Zlarinu ozbiljno uhvatili u koštac.

Katarina Gregov iz zlarinske TZ podsjeća kako je najveći broj njihovih palmi uništen i veliko je pitanje hoće li se ikad obnoviti. Iako su reagirali navrijeme i odmah po saznanju da se radi o crvenoj pipi započeli s tretiranjem, ostaje veliki upitnik u konačni ishod liječenja. Postupak je dug i traje nekoliko godina pa će se tek na kraju vidjeti što je ostalo od nekadašnjih palminih ljepota.

Većina palmi koje su zasađene na hrvatskom priobalju pripada vrsti phoenix canariensia, a upravo je to vrsta koja je omiljena ovom štetniku koji je, osim stoljetnih palmi na Zlarinu, „napao“ i palme u hotelskom naselju Solaris. Ni tu nije stao već je krenuo dalje na područje Vodica, Jadrije i Brodarice. U Vodicama se, saznajemo, treitiraju samo ona stabla koja se nalaze na obali, odnosno ona koje su u vlasništvu Grada, dok se ostala ne liječe.

S obzirom da crvena pipa nema prirodnog neprijatelja, proces oporavka teče jako sporo, a često i ne daje rezultate.

Stručnjakinja dr.sc. Tatjana Masten Milek kaže kako se palme napadnute ovim štetnikom mogu uspješno liječiti ukoliko se reagira na vrijeme, tj.ukoliko nije uništena njezina kruna. Metode liječenja su razlište, a pojedine zemlje u kojima je crvena pipa, također bila razorna, okretale su se različitim metodama, od bioloških do entomopatogenih, kemijskih i kombiniranih metoda. Spominje kako su se stručnjaci u susjednoj nam Italiji odlučili na pilanje oštećenih dijelova i to sve do panja kojeg su potom tretirali smolom, blatom ili insekticidima i tako spašavali što se spasiti dalo.

Crvena palmina pipa (Rhynchophorus ferrugineus) širi se putem sadnica, a taj je put, najvjerovatnije, krivac i za stradavanje palmi na šibenskom ali i na ostalim područjima Hrvatske. Sadni materijal teško je kontrolirati, a kad se pipa jednom uhvati palminog stabla, teško se skida sve dok ima i najmanjeg djelića zdrave biljeke. Kad dokrajči jedno stablo, ona prelazi na drugo i tako uništava palme sve dok joj se ne stane na put.

Kronologija stradavanja palmi seže još u 1992. g. kada se crvena pipa pojavila u Egiptu. Nije dugo trebalo da se proširi pa se tako 1994g. pojavila u Italiji i Španjolskoj, 1999.g. uništavala je palme u Izraelu i Jordanu, da bi se 2005.g. proširila na veliki broj zemalja- Tursku, Cipar, Francusku, Maroko, Grčku i Sloveniju. Inače, široko je rasprostranjena u Aziji, a zanimljivo je, dospjela je čak i do Oceanije.

U kolovozu 2011.g. prvi je put stigla u Hrvatsku. Prvi su je primjetili u Turnju kod Zadra, a potom i u Solarisu koji je uvezao velike količine sadnica palmi. U Solarisu su hitno krenuli s liječenjem pa se ovaj štetnik, srećom, brzo suzbio. Nakon nekog vremena i mještani Brodarice i Jadrije primijetili su stradavanje svojih plami. Na istoj vrsti palme, a riječ je P.canareinsis, pipa se 2013.g. pojavila na otoku Zlarinu.

O kakvom je, zapravo štetniku riječ? Crvena pipa  (pripada porodici Arecaceae), može biti dugačka od 19 do 42 mm i  široka od 8 do 16 mm. Tijelo joj je izduženo, a boja crvenkastosmeđe do crvena. Ima rilo i smeđe dlačice. Nese jajašca blijedožućkaste boje. Jajašca su sjajna i valjkastog oblika, dok su ličinke kruškolike. Odrasla pipa, kazuju strućnjaci, može letjeti i to na ogromne udaljenosti u čemu se krije velika opasnost po širenje ovog štetnika kojeg posebno privlače mirisi oštećenih dijelovi palmi, ali se zna naseliti i na posve zdrave dijelove palmi. Aktivne su danju i noću.

 

 

 


VEZANE VIJESTI