Neovisni novinarski portal
30.3.2020.
POLITIKA
Župani u “pokretu otpora” novoj “regionalizaciji”

Župani u “pokretu otpora” novoj “regionalizaciji”

grčić

Regionalizacija Hrvatske, kako je vide autori nacrta Zakona o regionalnom razvoju RH, po modelu potencijalnih pet planskih područja koje bi, možda, negdje u perspektivi, supstituirale čak 21 sadašnju županiju, nije nimalo bezbolna ni laka tema za ovdašnje političke elite. No, reforma se ovog puta, izgleda, ozbiljno priprema u Ministarstvu regionalnog razvoja i EU fondova, i kod mnogih unosi nemir.

Istarski političari, neposredno nakon prezentacije prijedloga Zakona, odmah su ustali na sve četiri,  tvrdeći kako je upravo Istra primjer da regionalizam i sada može funkcionirati, po županijskom modelu. A u novom prijedlogu Zakona Istra kao brend, kao regija koja u hrvatskom grbu ima i svoj simbol, čak se i ne spominje, ogorčeno će Istrijani. Ipak, u Dalmaciji bi, možda, moglo biti najviše prijepora.

Zakon stupa na snagu od 1. siječnja 2015. g.

Novi zakon bi trebao biti usvojen u prvom tromjesečju 2014. godine, tijekom iste bi trajala njegova prilagodba, a na snagu bi stupio od 1. siječnja 2015. godine. Potpredsjednik Vlade, ministar regionalnog razvoja i EU fondova, Branko Grčić, tvrdi da Zakon donosi preokret. – Riječ je o ozbiljnoj reformi koju je bivša Vlada odgađala. S ovim prijedlogom konačno se uvodi pravedniji sustav u kategorizaciju potpomognutih područja na temelju indeksa razvijenosti – napominje Grčić.

Neke analize pokazuju da bi status potpomognutih područja po novom zakonu steklo 105 jedinica lokalne samouprave u kojima živi 395 tisuća stanovnika, a 80 bi ih izgubilo taj status jer su se razvile iznad 75 posto prosjeka države (u njima živi oko 390 tisuća ljudi). Skrb države za Grad Vukovar i otoke primjenjivat će se i dalje prema postojećim, posebnim zakonima.

Najveća novina novog zakonskog akta jest pet planskih područja kojima je cilj grupirati susjedne županije radi lakšeg koordiniranja i, kako se to navodi u obrazloženju dokumenta, strateškog planiranja razvoja.  Reforma daje poseban značaj velikim urbanim aglomeracijama oko četiri najveća grada: Zagreba, Splita, Osijeka i Rijeke, ali i urbanim područjima koja podrazumijevaju gradove s preko 35 tisuća stanovnika. S druge strane, male općine imat će reducirane nadležnosti i limitrane obveze, pa shodno tomu i manje novca, što bi trebalo rezultirati s njihovom deprofesionalizacijom.

Pet planskih područja (regija)

Planska područja su: Središnja Hrvatska koja obuhvaća Grad Zagreb i županiju zagrebačku, zatim Karlovačku, Sisačko-moslavačku i Bjelovarsko-bilogorsku županiju; Sjeverozapadna Hrvatska u koju bi ušle Krapinsko-zagorska, Koprivničko-križevačka, Varaždinska i Međimurska županija; Istočna Hrvatska kao plansko područje Virovitičko-podravske, Osječko- baranjske, Vukovarsko-srijemske, Brodsko-posavske i Požeško-slavonske županije; Sjeverni Jadran i Lika zajendički su planski okvir Primorsko-goranske, Istarske i Ličko-senjske županije; Srednji i Južni Jadran , zapravo Dalmacija, objedinila bi Splitsko-dalmatinsku, Zadarsku, Šibensko-kninsku i Dubrovačko-neretvansku županiju.

Dalmatinski župani – protiv!

A kad je o Dalmaciji, kao planskom području, riječ, sva su četiri župana gotovo jednoglasno protiv! Ili, eufemistički rečeno, nisu baš sretni s takvim zakonskim rješenjem.

Splitsko-dalmatinski Zlatko Ževrnja zamjera predlagaču netransparentnost prijedloga i relativnu zatvorenost rasprave. – Priča je prilično površna – kaže Ževrnja – i tek se prije koji dan pojavilo objašnjenje kako novi Zakon o regionalnom razvoju ne znači ukidanje županija. Osim toga – dodaje – nema nikakve stručne podloge ili sudije koja bi argumentirala potrebu za takvom reformom, pa se čini da je cijela ta priča u koju ulazimo terra incognita. Za njih u Vladi bitno je da nešto pokrenu, a mi dolje, na terenu, trebali bi biti enigmatičari koji pogađaju što se s tim želi postići – kritički će splitsko-dalmatiski župan.

Zadarski župan Stipe Zrilić, još je eksplicitniji. – Novi prijedlog Zakona nepotrebno komplicira stanje planskim područjima, s nejasnim statusom i odgovornostima. Planska područja nikome nisu potrebna niti ih tko traži. A koliko su logična –  veli Zrilić – vidi se na primjeru naše općine Gračac koja je u istom planskom području sa Konavlima, dok je Gračacu susjedna općina Lovinac skupa s Pulom, odnosno Istrom”!? Župan Zrilić drži da je posrijedi nova centralizacija preko planskih područja, odnosno novi udar na lokalnu i područnu autonomiju. – Ovo je uvod u teži i sporiji put do fondova, ako takav tekst zakona bude prihvaćen. Ovo ukazuje – zaključuje Zrilić – na potpunu dezorijentiranost i nekompetentnost ove vlasti. Smatra da se sadašnja lokalna i regionalna samouprava donekle uhodala u planiranju razvoja i pripremi razvojnih projekata, a slabosti, koje su se pokazale, trebalo je rješavati. Uloge nisu bile jasno definirane. No, najviše je kasnila država, tvrdi zadarski župan, jer je razbila organizacijsku i kadrovsku strukturu koju je imala, nije potpisan Partnerski sporazum s EU i nije akreditirala operativnu strukturu za korištenje fondova, niti su doneseni državni operativni programi koji su preduvjet za povlačenje europskih sredstava.

Nova Zajednica općina Split

– Mi se tome oštro protivimo – bez dvoumljenja će dubrovačko-neretvanski župan Nikola Dobroslavić – jer planska područja smatramo nukleusom budućih regija koje nikako nisu prihvatljive Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Mi smo našim biračima i u izbornoj kampanji govorili da županije moraju ostati kao uvjet skladnog razvoja regija, na tome smo dobili povjerenje građana i od toga nećemo odustati.

Dobroslavić upozorava na loše povijesno iskustvo s nekadašnjom Zajednicom općina Split, što ne mora biti usporedivo ali je slično.

– Za nas je neprihvatljivo da budemo krajnji dio regije, njezin rep. Pravim rješenjem smatramo županiju kao autohtonu regiju i oko toga ovdje svi imamo čvrst stav – poručuje Dobroslavić.

I na kraju, za šibensko-kninskog župana Gorana Pauka Zakon je pun nepoznanica. Priznaje, još ga nije temeljito prostudirao, ali po onomu što je vidio, bit će to bolna reforma kao što uvijek biva kad se nešto od nečeg otkida da bi se drugome pripojilo. Inače, Dalmaciju smatra prirodnom regijom, uz pretpostavku da županije i dalje kao organizacijski, operativni oblik ostaju. – Sve drugo izaziva prilično tereta. Zadar s jedne strane, Dubrovnik s druge, Split sa svojim centralnim očekivanjima, što tu ostaje Šibeniku? Za nas je, stoga, najbolja opcija, samostalna županija, osim ukoliko one u perspektivi više nisu uopće predviđene. Tada će nam biti, kako i drugima… nekako će rezervirano i oprezno Pauk.

Sva četiri župana osim što veže Dalmacija kao zajedničko odredište i ishodište, povezuje i stranačka pripadnost HDZ-u. Koliko je ona u njihovom unisonom otporu novom zakonu o regionalnom razvoju kumovala, možemo samo pretpostavljati.  Resorni ministar Branko Grčić tvrdi da zakon ide u smjeru pravednosti sustava i većoj pomoći slabije razvijenima, što građani uvijek traže od Vlade. S druge strane, veli Grčić, postoje interesno povezane skupine koje će biti protiv, pogotovo ako to zadire u njihove proračune…


VEZANE VIJESTI