Neovisni novinarski portal
26.10.2020.
EKOLOGIJA
Tajne podzemnih izvora

Tajne podzemnih izvora

Podzemlje, posebice ono vodeno, odvajkada je privlačilo ljubitelje mračnih i opasnih dubina koje su često znale uzimati i svoj „danak u krvi“.

Izvor Cetine

Izvor Cetine

Ronioci  speološke udruge Dinaridi iz Zagreba i njihovi kolege iz RK „Roniti se mora“ zaronili su u brojne izvore koji su se našli u itinenireru njihova znanstvena, sportskog i rekreacijskog zanimanja. Istražili su čak šest izvora dubljih od 100 metara na što su posebno ponosni, a svaki od njih predstavio im se u posebnom svjetlu i zarobio ih jedinstvenom ljepotom, osobnostima, posebnostima… Zaronili su u mračne dubine izvora rijeke Cetine, Une, Sinjca, Majerova vrela, Zrmanje i Kupe.

Upravo je okončano znastveno-sportsko istraživanje na vrelu rijeke Cetine u Glavašima nedaleko Kijeva. U okruženju strmih surovih litica, škrtog kamenjara i još škrtijeg života, u ovećoj dubokoj kotlini, nalazi se izvor rijeke Cetine u kojeg je zaronio Alan Kovačević, predsjednik Društva za istraživanje i snimanje krških fenomena. Zajedno sa kolegama iz Društva i RK „Roniti se mora“ pomogao je kolegici Lidiji Lijić Vulić u istraživanju temperature ovog vrela. Lidija je, inače svjetska prvakinja u ronjenju na dah u podzemlju, a kako je iduće godine čeka svjetsko prvenstvo u Mexicu, u tamošnjim špiljama, odlučila je zaroniti na dah u hladnoj i tamnoj vodi. U zimskim mjesecima temperatura vode kreće se oko svega 2 stupnja, a u ostatku godine ne prelazi 9 stupnjeva. Iskustvo ronjenja u izvoru Cetine za sve je predstavljalo pravo zadovoljstvo, a svjetskoj prvakinji i veliko iskustvo koje će joj svakako pomoći na prestižnoj sportskoj smotri.

Govoreći o izvoru  Cetine Kovačević posebno izdvaja njezinu bistrinu.

– Cetina je najbistrija od svih rijeka u čije smo izvore zaronili i preporučam ga svim rekreativcima jer roneći u ovom izvoru imate osjećaj kao da lebdite u zraku. Izvor smo preronili do 113 metara. Na toj smo dubini naišli na uski prolaz pa smo stali, a čuo sam da je jedan ronioc nedavno uspio proći dalje.

Lidija Lijić Vulić, svjetska prvakinja u ronjenju na dah u podzemlju

Lidija Lijić Vulić, svjetska prvakinja u ronjenju na dah u podzemlju

Najposebnija od svih rijeka, odnosno izvora, svakako je Una čiji je izvor ujedno i najdublji. Zaronili smo do čak 205 metara, a može se i dalje. Una je „broj jedan“ zbog velike dubine. Nakon desetak metara slijedi  strašna kosina u ponor, pa ogroman prostor… Veličanstveno.“

Izvor Sinjac ili kako ga nazivaju “Gorske oči“ zanimljiv je zbog legende koja se naraštajima prenosila u ovom kraju, a ronioci su imali tu sreću, da su potvrdili priče koje su se desetljećima prenosile „od usta do usta“. Prema legendi, u ovaj su izvor upala dva vola koja su vukla zaprežna drvena kola i na njima drva.

– Kada smo zaronili u Sinjac i, „mic po mic“, došli do dubnine od  42 metara ostali smo zatečeni nesvakidašnjim prizorom.Gotovo smo se zabili u starinjska  drvena kola sa isto tako drvenim kotačima sa metalnim obrubom koja, najvjerovatnije potječu iz vremena prije II. Svj rata. Uz kola smo pronašli i 5 balvana svaki veličine od po petnaestak meatra. Eto, ronilačkim istraživanjem dokazali smo istinitost priče-legende, a svi koji žele mogu se u nju uvjeriti i razgledati „muzej“  na otvorenom, na dubini od 42 metara. Mi smo otišli dalje, do 155 metara.

Zanimljiv je i izvor rijeke Kupe. Dvije različite rijeke imaju isti izvor. Zaronili smo u dva „kotla“. U jednom smo došli do 154 metra dubine, a u drugom do 55 metara. Zanimljivo je da se „kotlovi“ ne spajaju, već jedan ide ispod stijena, a drugi u drugom smjeru. Eto, svjedočili smo o postojanju dviju potpuno različitih podzemnih rijeka koje imaju isti izvor.

„Majerovo vrelo“ (jedan od izvora Gacke) koje se nalazi na području NP „Sjeverni Velebit“, zanimljivo je po svojim osobitostima. Izvor je bistar, a u njega se ulazi kroz iznimno malu rupu od svega 1,5 metar. Na tom je dijelu rijeka iznimno brza zbog jakih podzemnih struja. Potom se ulazi u veliki kanal koji se pruža vodoravno više od 1000 metara, a Kovačević i njegova ekipa zaronili su do 104 metra. Izronili su vani, u jednoj špilji, što je, također posebnost ovog izvora.

Izvor Kupe istražili su dodubine od 154 metra, a  izvor Krnjeza na Zrmanji do 106 metara.

Roneći u dubinama podzemlja ronioci Dinarida otkrili su u Rokinoj bezdani, nedaleko Jezerana, najveću koloniju endemske podvodne spužvice i ujedno dokazali da je čovječja ribica endem Dinarskog krša.

Istražili smo tako šest izvora za koje se ranije nije znalo koliko su duboki, kakva je njihova konfiguracija, posebnosti i osobnosti, kaže u svom zaključnom razmatranju za portal TRIS Alen Kovačević.

Fotografije snimio Damir Zurub – DDISKF  “Roniti se mora”

VEZANE VIJESTI