Neovisni novinarski portal
31.10.2020.
GOSPODARSTVO
Slavko Kulić: “Bruxelles će nam smanjiti administraciju za 70 000 radnika”

Slavko Kulić:
“Bruxelles će nam smanjiti administraciju za 70 000 radnika”

Patronat Europske komisje nad hrvatskim financijama koji nam upravo sjeda za vrat zbog deficita i ogromnog javnog duga, posve je očekivan za sve bolje poznavatelje ekonomskih prilika koje već nekoliko godina vladaju u zemlji.

kulic_slavko_1_screenshot_youtube

Ulazak u Proceduru prekomjernog deficita kako bi se deficit sveo na razinu ispod 3 %, a javni dug ispod 60 %,, kako nalažu kriteriji iz Maastrichta, samo što nije započeo, a reakcije na ovu vijest govore kako mnogi u ovoj zemlji i dalje ne žele vidjeti stvarnost onakvom kakva ona uistinu jeste. Naime, najnoviji podaci Eurostata i Državnog zavoda za statistiku su neumoljivi i govore da  deficit konsolidirane opće države iznosi 349 milijuna kuna ili 5,0 posto BDP-a, a konsolidirani dug  na kraju godine prošle godine iznosio je 183273 milijuna kuna ili 55,5 posto BDP-a. Brojke su upozoravajuće, međutim one su zvonile na uzbunu davno prije pa nikoga, zapravo ne bi trebalo čuditi što dolazimo pod posebnu pasku Europske komisije. Bruxelles će nas posebno pomno pratiti i ne samo pratiti, već i dirigirati upute kako ćemo se ponašati, koje rezove poduzimati, koliko radnika otpustiti, što prodati… Upute će prije svih morati slušati ministar finacija Slavko Linić koji izlaz iz zakukuljene situacije pokušava pronaći u povećanoj stopi PDV-a, novim rezovima koji će se, najvjerovatnije odnositi na smanjenje plaća, zatim u tzv. monetizaciji autocesta i prodaji nacionalne „srebrenine“, točnije onoga što je od nje ostalo. Zbog ove potonje mjere u Brazilu se „dogodio narod“ koji se izlaskom na ulice usprotivio prodaji nacionalne „srebrenine“.

Prof. dr. Slavko Kulić, poznati ekonomski analitičar smatra kako je sve što se u Hrvatskoj događa prepušteno slučaju, točnije u potezima vladajućih ne vidi „ni logiku ni pamet“. Ulazak u Proceduru prekomjernog deficita, po njemu je, zakonita posljedica svega onoga što se dosad radilo. Samoupravnog socijalizma više nema pa tako ni života na dug koji nam se danas sveti. Trošimo na dug, kupujemo na dug sve, od hrane, automobila i energije do aviona i pri tomu mislimo kako će to netko treći platiti. Neće.  Razvijamo trgovačku orijentaciju koja nam je nametnuta, umjesto stvaralačku i sada se neki čude što smo dospjeli tamo gdje jesmo. Živimo u kulturi cinizma na svim razinama, od obitelji pa nadalje, sve do države, bez imalo osjećaja odgovornosti.

Na upit kako ćemo vratiti dug koji nam se opleo oko vrata poput neraskidive omče, prof. Kulić odgovara: „Dug se ne vraća, on se plaća! Kako se krenulo, izgubit ćemo i javni i privatni sektor, a nećemo uspjeti vratiti čak ni kamate.  Golemi deficit posljedica je života na dug, a mi se lažimo i dalje kao što to radi ministar Linić koji je prošle godine refinancirao 15,7 milijardi eura prispjelih anuiteta. O ovome će se tek govoriti, a zasada svi šute. Naši su dugovi nelegitimni, a glavnina nam stiže iz međunarodnih izvora. Zna li netko iz kojih nam točno  izvora stižu dugovi za kamate? Naprosto se s narodom olako manipulira i laže mu se.

Što nas sutra čeka?

Ponajprije, čeka nas suočavanje sa stvarnim stanjem. Da u Saboru, Državnoj reviziji, Narodnoj banci, Državnom odvjetništvu…, imamo prave osobe, stvari bi se drugačije razvijale. Primjerice, kada bi se guverner središnje banke znao izboriti za povrat našeg novca iz stranih banaka, naša bi budućnost izgledala drugačije. U stranim bankama danas imamo oko 307 milijardi eura, dok je državu sanacija banaka koštala 87 milijardi. Jeftinom prodajom banaka prodali smo akumulaciju. U stranim bankama danas imamo 170 milijardi kuna štednje i depozita, 87 milijardi pričuva, blizu 30 milijardi u investicijskim fondovima, 50 milijardi u mirovinskim fondovima…Danas nam se događa da nam te iste strane banke prodaju naš novac.

Je li izlaz u prodaji autocesta ili monetizaciji kako se polustoljetno koncesioniranje popularno naziva?

Autoceste smo sagradili sa 5,5 milijardi posuđenih eura i još oko 4 milijarde naših sredstava, a sada bi se one nekome dale na 50 godina za 3 milijarde eura. Suludo. Uostalom mi smo autoceste gradili i za Europu kako bi joj približili Jadransko more pa neka sada ta ista Europa pokrije troškove.

Osim monetizacije autocesta Vlada kreće u prodaju Croatia osiguranja. Zašto to nije dobar potez?

Sa Croatia osiguranjem danas imamo udjel od oko 52 % u ukupnom osiguranju na razini države, a kada prodamo ovu tvrtku ostaje nam udjel od oko 26 %.To nikako nije dobro jer nam se ponavlja situacija sa bankama koje su danas redom u stranom vlasništvu. Sutra naši građani neće moći pronaći domaću osiguravajuću kuću kao što nema ni domaćih banaka.

Ministar financija Slavko Linić u ponedjeljak je najavio mogućnost podizanja PDV-a ne precizirajući na koju razinu. Je li to potez očajnika i što nam donosi u konačnici?

Podizanje PDV-a, bez obzira o kolikom se postotku radi, neće imati efekta jer će građani na povećanje porezne stope odgovoriti smanjenom potrošnjom. To naprosto govori i puka logika. Hrvatski BDP počiva na potrošnji i ukoliko ga sada dodatno zagušimo, ugušit ćemo se još više.

Smatrate li da će Linić „dirati“ u plaće zaposlenika? Prosječna neto plaća isplaćena kod pravne osobe u kolovozu ove godine iznosila je 5512 kuna. Ima li tu mjesta za novi rez?

Kodeks plaća je dogovor, a „diranje“ u plaće  odrazit će se samo na potrošnju, na ništa više.

Bilo kako bilo, Europska komisija nam sjeda za vrat. Što nas, zapravo čeka u narednim mjesecima, godinama?

Europa će nam ponajprije srezati broj zaposlenika u administraciji, a zaposlenike će reducirati i strane banke… Po mojoj procjeni adminsitracija će se smanjiti za najmanje 50 do 70 tisuća. Nemojte zaboraviti da je broj nezaposlenih u državi veći od brojke koju nam podastrire HZZ. Računa se da se barem 100 tisuća nezaposlenih ne prijavljuje Zavodu.

Foto: screenshot Youtube


VEZANE VIJESTI