Neovisni novinarski portal
19.4.2019.
POLITIKA
Sjećanje na slavnu bitku kod Lepanta

Sjećanje na slavnu bitku kod Lepanta

Prije točno 442 godine u akvatoriju grčkog grada Navpaktosa, odnosno Lepanta kako se zvao u davno vrijeme, odigrala se slavna pomoska bitka u kojoj je kršćanska koalicija porazila do tada vrlo moćnu tursku mornaricu. Nakon dvije manje bitke uslijedila je ona slavna, odlučujuća u kojoj je Sveta liga premoćno pobijedila i tako nako dugog vremena oslobodila  Sredozemlje od turske najezde s mora.

U slavnoj pomorskoj  bitci u kojoj je sudjelovalo preko 150 galija Mletačke Republike, 75 galija iz Španjolske, 12 galija Papinske države, a pomagala je mornarica iz Genove kao i snage Malteških vitezova, poginulo je 25 000 vojnika i mornara i potopljeno 80-tak turskih brodova.  Poznato je da je dobar dio  Svete lige činila hrvatska mornarica i vojska koja je tako dala veliki obol konačnoj pobjedi nad Osmanlijskom mornaricom koja je nakon totalnog sloma pokunjeno napustila bojišnicu.

Nakon višegodišnje premoći Osmanlija na moru, papa Pio V odlučio je okupiti krščanske snage kako bi pomogao Famagosti na Cipru koji je sve teže odolijevao napadima. Kršćanskom koalicijom zapovjedao je Don Juan Austrijanski, a Osmanlijske snage predvodio je admiral Mehmet Ali.  Vojnici i mornari okupljeni oko Kršćanske koalicije na svoj su pohod krenuli iz grada Messine.

Duboka uvala ispred Lepanta gdje se odigrao veliki sraz turske mornarice i združenih snaga  Kršćanske koalicije bila je, kazuju povjesničari,  danima  krvava. Povijesni izvori govore da su u velikom okršaju sudjelovali i šibenčani i njima je u čast prije nekoliko godina u Dolcu, na šibenskoj rivi, postavljena spomen ploča. Spomen obilježje svim stradalim hrvatima postavljeno je i u samom Lepantu.  Poznato je da je u bitci kod Lepanta sudjelovalo čak šest galija iz Hrvatske i to iz Šibenika, Trogira, Cresa, Raba, Krka i Visa.

Javnosti je poznato da je u  bitci kod Lepanta sudjelovao i slavni španjolski pisac Miguel de Cervantes koji je bio ranjen u ruku. Bitka je zapamćena i po prvoj upotrebi tzv. arkebuze, tj. prvog vatrenog oružja s kojim je raspolagala kršćanska vojska.

Pobjednici su vjerovali d su pobjedu ostvarili na zagovor blažene Djevice Marije i od tada se, odlukom pape Pia V, 7. 10. slavi kao spomen blaženoj Djevici Mariji od Krunice.

 


VEZANE VIJESTI