Neovisni novinarski portal
19.11.2019.
GOSPODARSTVO
Poduzetnički apel državi: Zaštitite nas!

Poduzetnički apel državi:
Zaštitite nas!

Poduzetnički vapaj do neba!

Gospodarsko vijeće, snimila: J.K.U svjetlu brojčanih pokazatelja o stanju gospodarstva u prvom polugodištu ove godine koje u kontinuitetu i dalje klizi prema dolje, istakao se poduzetnički vapaj prema državi i njezinim institucijama, a kritika nije mimoišla ni samu HGK. Vapaj je upućen upravo sa sjednice Gospodarskog vijeća, a brojčane pokazatelje zasjenila je rasprava o omči koja se sve čvršće stiska oko poduzetničkog vrata. Poduzetničko „grintanje i prigovaranje“ trebali bi čuti i ministri financija, gospodarstva i pravosuđa.

Pad broja nezaposlenih, smanjenje broja poduzetnika i obrtnika, problematični tečaj kune, uništena poljoprivreda i prerađivačka industrija, samo su neki od problema koji tište poduzetnike, nabrajao je Josip Dičak iz Drnišplasta. Poseban naglasak stavio je na problematične predstečajne nagodbe u kojima njegova tvrtka, primjerice trenutačno ima 5 milijuna kuna. Da je Drnišplast došao do svojih potraživanja mogao je zaposliti još 60 randika. Pravosuđe je slabo i sporo, a nagodbe nas polako slamaju. Pojedinci koji su veliki dužnici na predstečajne skupove dolaze luksuznim Mercedesima, a duguju i po 40 milijuna kuna. Rok od 60 dana nitko ne poštuje, žalio se Dičak koji naglašava kako nisu zaštićeni ni proizvođači ni pružatelji usluga. Sustav je taj koji nas treba štititi i zato apeliram na državu – Zaštitite nas!

Na problematičnu javnu nabavu i zakon koji se stalno mijenja upozorio je Mate Burić ističući kako domaće i inozemne tvrtke nisu u istom položaju jer se stranci redovito preferiraju. Država  svojim ponašanjem poručuje da se izabere najjeftiniji ponuđač što se najčešće osveti lošim proizvodom ili uslugom.  HGK nas ni na ovom polju ne štiti, kritizirao je Burić na što je reagirao Petar Škender podsjećajući na etički  Kodeks o ponašanju kojeg je izdala HGK, a kojeg mnoge tvrtke nisu potpisale.

Šibenko-kninsko gospodarstvo gledano kroz prizmu brojki koje su, inače stare i odnose se na prvih 6 mjeseci, izgleda ovako: Insolventna je bila 591 tvrtka sa preko 7 milijuna kuna nepodmirenih obveza što je za 42 posto manje nego u istom razdoblju prethodne godine. Da pojasnimo, riječ je o tvrtkama koje su egzistirale samo na papiru, a sada su likvidirane. U njima je bilo zaposleno 570 djelatnika koji su mahom završili za burzi rada,amanji broj je otišao u mirovinu.

Vanjskotrgovinska razmjena u županiji ima negativnu platnu bilancu od gotovo 3 milijuna američkih dolara, dok je primjerice prošle godine bila pozitivna i iznosila skoro 10 milijuna USD.

Zanimljive su brojke o izvozu i uvozu iako ne oslikavaju pravo stanje stvari jer će se prvi pokazatelji vidjeti tek na kraju godine. Bilo kako bilo, u 6 mjeseci izvoz je smanjen za visokih 42 posto, a vrijednost ukupnog uvoza smanjena je za 37 posto. Najviše izvozimo u Njemačku, Italiju i Austriju, a uvozimo iz BiH, Italije, Njmačke i Rusije.

Pad izvoza najviše je zastupljen u najjačoj grani- prerađivačkoj industriji, točnije u preradi aluminija, te u popravku i održavanju brodova i čamaca.  Na smanjenje uvoza, također je utjecala prerađivačka industrija i popravak i održavanje plovila. Ako se zna da prerađivačka industrija  u ukupnom izvozu sudjeluje sa enormno visokih 93,5 posto onda je jasno da TLM i dalje diktira izvozno-uvoznu osobnu kartu šibenskog gospodarstva.

Najnovije brojke govore da je u županiji zaposlena ukupno 31 981 osoba (kod osiguranih osoba), a riječ je o udjelu od 2,4 posto na razini države.

Zanimljiv je podatak o preko 20 postotnog udjela među nezaposlenima koji otpada na visokoobrazovane osobe. Nad ovim bi se postotkom trebali itekako zamislili u resornom ministarstvu.

Rasprava o prijedlozima za najviša priznanja HGK otkrila je svo sivilo gospodarskog stanja. Članovi Gospodarskog vijeća prijedloge su saznali tek na sjednici pa zapravo nisu ni znali čime se bave neke tvrtke kao ni za koji bi prijedlog digli ruku. Na kraju je usvojeno da se kao najuspješnije malo poduzeće nagradi tvrtka „Kamen planit“ iz Rogoznice. Najuspješnijim srednje velikim poduzećem proglašena je tvrtka Ivanal koja se bavi preradom aluminija, dok se među velikima zapravo i nije imalo što birati i tu se krije sva tragedija ovdašnjeg gospodarstva. Nekad gospodarski vrlo moćni Šibenik ostao je bez velikih uspješnih tvrtki, odnosno po statističkim  pokazateljima to je i dalje  trgovački lanac Djelo koje je već nagrađeno tri puta zaredom zbog čega je „ispao iz igre“ pa će mu se za utjehu dodijeliti Kristalna plaketa.

U povodu 50-te obljetnice rada nagradit će se i ne baš uspješna tvrtka Rivijera Šibenik.

 

 


VEZANE VIJESTI