Neovisni novinarski portal
26.10.2020.
POLITIKA
INTERVJU: Ivana Maletić – Do kraja 2014. g. nećemo ni eura potrošiti iz EU fondova!

INTERVJU:
Ivana Maletić – Do kraja 2014. g. nećemo ni eura potrošiti iz EU fondova!

Ivana Maletić 111

Ivana Maletić, Šibenčanka u EU parlamentu, izabrana s liste HDZ-a, kad nije u Bruxellesu na sjednicama Parlamenta ili odbora, obilazi Hrvatsku i sa svojim timom provodi edukaciju, od županije do županije, o mogućnostima korištenja EU fondova koji su, kako kaže, trenutno najveći izazov pred najmlađom članicom Unije. Za TRIS Ivana Maletić govori o svojim prvim iskustvima u EU parlamentu, poziciji Hrvatske, greškama u koracima naše Vlade, perspektivama i mogućnostima koje nam pružaju EU fondovi.

– Kako ste se snašli u europskom parlamentu, kakva su vam početna iskustva?

S obzirom da sam u pregovorima o pristupanju Hrvatske EU, dosta radila s Europskom komisijom, upoznala sam i ulogu parlamenta. Suradnja između Komisije, Parlamenta i Vijeća,  tzv. trijalog, stalno je prisutan i zahvaljujući tome bila mi je prilično jasna uloga Parlamenta. Posebno mi se sviđa u EU parlamentu što tamo nijedna politička opcija nema većinu i da bi se izborilo za neki stav, odredbu, regulativu, treba imati snagu znanja i argumenata i uvjeriti ostale da je to što predlažete uistinu ono najbolje. Tamo su na cijeni stručnjaci afirmirani u određenoj oblasti koji mogu kvalificirano i argumentirano raspravljati, a to daje snagu i samom Parlamentu u raspravama s EK i Vijeće. Nema tu tek pukog preglasavanja nekakvom “vladajućom većinom”, ovdje igraju znanje, argumenti, analize…

– Imate svoj tim kao parlamentarka, ali u dva ureda: jedan u Zagrebu, drugi u Bruxellesu. Koliko zaposlenih imate?

U mome užem timu je sedam ljudi, četiri u Bruxellesu, dva asistenta i dvoje stažista, te dvoje u Zagrebu, jedna asistentica, moja desna ruka Marija Tufekčić, i jedan djelatnik zaposlen preko Student-servisa na pola radnog vremena.

– Koje reference treba imati član takvog tima?

Treba imati primarno ekonomski background, znanje stranog jezika i poznavanje procedure za izradu i pripremu projekata za EU fondove. Trebaju znati komunicirati s medijima, društvenim mrežama, proflirati poruke. Inače, nas pet parlamentaraca iz HDZ-a odlučili smo zaposliti i regionalne koordinatore u svakoj županiji, pa je to dodatnih 22 angažiranih.

Ministarstvo financija nema osjećaj za fondove

– Korištenje EU fondova bolna je točka Hrvatske u EU. Zašto ne uspijevamo iskoristiti mogućnosti koje su nam otvorene ulaskom u Uniju?

Nema svijesti o potrebi zajedničke pripreme projekata što je dobrobit države a ne političko pitanje. Svi upiru prstom u ministra regionalnog razvoja Branka Grčića, potpredsjednika Vlade. Ali, on to sam ne može. To mora biti zajednički rad više ministarstava, a posebna je uloga Ministarstva financija. No, Ministarstvo financija to ne smatra posebno važnim, jer nema još izgrađen osjećaj za fondove, imaju drugih briga. Fondovi su najpozitivnija strana ulaska Hrvatske u EU, i ne smijemo dozvoliti da stalno u EU uplaćujemo, a ne izvlačimo ništa. EU je u tome vrlo fer- nudi nam se trostruko više od onoga što dajemo, ali moramo znati uzeti. Nažalost, kod nas se počela razvijati izrazito negativna energija a propos ulaska u EU, i to me ozbiljno brine. Ljudi stalno govore kako je to nemoguće, kako nećemo dobiti od Unije ništa, a samo ćemo davati. A to nije istina. Ima puno pozitivnih primjera među sadašnjim članicama EU, recimo Slovačka. Fascinantno je kako ljudi tamo obožavaju EU jer su kroz fondove strašno puno dobili. Isto je s Poljskom, ili baltičkim zemljama.

Kasnimo dvije godine!

– Gdje su učinjeni krivi koraci? Što smo propustili uraditi?

Imali smo dvije godine za pripremu projekata, 2012. i 2013. g., i da smo to vrijeme kvalitetno iskoristili, sada bi uživali u plodovima. Kod nas je problem i što se kod svake promjene vlasti kreće ispočetka. A kako smo tek u srpnju ušli u EU, izgleda kao da sada otkrivamo “toplu vodu”. Tek sada, sa zakašnjenjem od dvije godine, ulazimo u pregovore sa Svjetskom bankom radi kredita od 150 milijuna eura za financiranje projekata! Izgubili smo dragocjeno vrijeme, i zato 1. srpnja 2013. g., umjesto da koristimo 450 milijuna eura iz fondova koji su nam na raspolaganju, mi još nismo ni raspisali natječaje za poduzetnike, gradove i općine, znanstveno-istraživačke radove… Novac je tu, svi za njim vape, a natječaja nema. Pomaknuti su za polovinu studenoga. To je ta naša administrativna nesposobnost, ustvari neznanje. I tih osiguranih 450 milijuna eura, koji bi našem gospodarstvu itekako dobro došli, sada stoje, jer ništa nije pripremljeno za njihovo povlačenje. Da smo u rujnu raspisali natječaje, trebalo bi nam bar još šest mjeseci za pripremu, i ta bi sredstva tek u 2014. mogli povući. A kako su natječaji prolongirani za studeni, realno, prije kraja 2014. g. nećemo ni eura iz tih fondova potrošiti! U 2014. g. dobivamo novih milijardu eura, a da bi ih iskoristili trebali bi već sada imati pripremljene projekte. Novac nam treba odmah, a mi sve pomičemo u budućnost…

Prekomjerni deficit – izlaz nije u rezanju rashoda

Europska komisija državi daje ciljane veličine kako bi se deficit stabilizirao, i u tri godine moramo ga smanjivati za utvrđeni postotak. Na Vladi je da kaže kojim mjerama će to postići. EK ocjenjuje primjenu mjera i prati realizaciju i implementaciju. Objektivno, mi smo u velikom prblemu. Vlada je na prihodovnoj strani već sve povećala što je mogla, i to opasno guši gospodarstvo, a s druge strane, porezne reforme neće povećati prihode. Sve je već prenapregnuto. Na rashodnoj strani, najbolje je ići sa strukturnim reformama, a to smo morali prije nego smo zapali u ovu situaciju. Što god da se reže nije dobro. Mirovine su ionako premale, socijalna davanja, plaće zaposlenih u javnoj upravi, što tu još srezati. Ne vidim da su plaće naših liječnika ili profesora veće nego njihovih kolega u EU. I zato nam prijeti nova opasnost od odlijevanja stručnjaka, najpotentnijeg dijela društva. Čeka nas negativna selekcija, jer moramo znati da će otići najbolji! Rješenje je, dakle, u strukturnim reformama i dobroj pripremi za EU fondove, jer to donosi razvojni zamah koji povećava prihodovnu stranu i time smanjuje deficit. To je jedini izlaz, a ne dodatno rezanje rashoda.

Ivana Maletić 082

Hrvatska je omiljena članica EU

– Kako Hrvatska kotira u EU? Jesmo li članica “drugog reda”, kako se to kod nas često misli, ili ravnopravan partner?

Zbog onih nekoliko nametnutih tema, kao što je “Lex Perković”, poljuljali smo svoj ugled. Mnogi kolege su me pitali, tko je taj Perković je li to neka posebno važna osoba za Hrvatsku. Inače, većina kolega jako voli Hrvatsku, mnogi su kod nas bili kao turisti, oduševljeni su našim ljudima, kažu kako su se kod nas ugodno osjećali, i činjenica je da je Hrvatska omiljena članica EU. Ima razloga da se osjećamo kao poželjan i ravnopravan partner, a ne nikakva članica “drugog reda”, i moram reći, ponosna sam zbog toga.

– Kakav je vaš odnos s hrvatskim parlamentarcima u EU iz drugih političkih opcija?

Kolege iz SDP-a pripadaju i u EU drugoj, socijaldemokratskoj opciji, kao što mi iz HDZ-a, pripadamo europskoj pučkoj opciji. Među nama ima puno razlika u stajalištima o gospodarstvu, politici zapošljavanja, tržištu, kapitalu itd. Ali, kad je u pitanju Hrvatska, tada se apsolutno ujedinimo. Kad se raspravljalo o viznom režimu za naše susjede, tu smo se suglasili svi da budemo protiv uvođenja viza za zemlje u okruženju, jer bi bio apsurd da Hrvati iz BiH trebaju vizu da bi ušli u Hrvatsku. Ili kad se radi o kohezijskim fondovima, nama nikako ne odgovara da se uvede makroekonomska uvjetovanost, pa da nam se fondovi oduzimaju u procesu prekomjernog deficita. To jednoj Njemačkoj jest interes, ali svakako Hrvatskoj nije.

Dvorana za jednokratnu uporabu u Gorskom Kotaru

Revizori iz EK dolaze u kontrolu da bi se uvjerili jesu li sredstva iskorištena za namjenu za koju su i tražena i da li su projekti održivi. Imali smo primjer jednog grada u Slavoniji koji je uveo program edukacije u srednje škole i za dodatnu edukaciju su dobili novac iz fondova. Ali, kad su došli revizori vidjeli su da program nije nastavljen, da je neodrživ i tražili su novac natrag. Ili, u Gorskom Kotaru gdje su dobili novac za multidimenzionalnu dvoranu koja je trebala imati polivalentnu namjenu. EK revizija ustanovila je da se dvorana koristila smao jednom – kad je otvorena, i nikad više! Sad moraju vratiti novac.

Radim od 8 do 24

– Računate li na novi mandat u EU parlamentu, s obzirom da je ovaj tek jednogodišnji?

Svaka stranka će vjerujem, nastojati izaći na izbore s najboljom listom.Tražit će se imena s europskim backgroundom, bit će puno veća konkurencija nego za prvi, djelomični mandat koji mnogima nije bio privlačan, a sad je ipak riječ o pet godina mandata, i to će biti bitka najjačih i najboljih, nadam se.

– U percepciji javnosti eurospki parlamentarci su naprosto preskupa administracija koja parazitira na novcu poreznih obveznika. Kako promijeniti tu percepciju?

Prije odlaska u EU parlament radila sma 15 godina u Ministarstvu financija i ne sjećam se kada sam kući došla prije osam navečer, a nerijetko i u ponoć.Imam tu izrazitu radnu kondiciju s kojom sam nastavila i u EU parlamentu. Radim od 8 do 24, ispunjavam sve svoje obveze, a odlazim redovito i na Odbor za regionalni razvoj, iako nisam članica, jer je on za Hrvatsku ključan. Petkom i subotom, kad mogu biti slobodna, odlazim u Hrvatsku i organiziram edukacijska predavanja po županijama. Moj tim izdaje i časopis, informativni mjesečnik moga ureda, a pored toga radim i na mjesečniku inforeg.hr, Odbora za regionalni razvoj i EU fondove HDZ-a.

Fotografije: Hrvoslav Pavić

 

 


VEZANE VIJESTI