Neovisni novinarski portal
27.10.2020.
GOSPODARSTVO
Europska komisija potiče napuštanje ribarstva

Europska komisija potiče napuštanje ribarstva

Trebamo li se bojati najnovijih poteza Europske komisije koja potiče napuštanje ribarske djelatnosti?

kontrola ribarskemreže- snimila: J.Klisović

Ovo se pitanje nametnulo samo od sebe nakon što je aktualizirana priča o natječaju kojeg je raspisala Europska komisija (istječe 18. listopada), a kojim će se bespovratnim sredstvima poticati oni projekti koji navode ribare da se okrenu drugim djelatnostima na moru. Iako je riječ o malom broju projekata koje će EK financirati sa oko 100 do najviše 400 tisuća kuna, među ribarskom populacijom zavladao je strah jer ribari imaju osjećaj da ih se tjera od ribarstva, a to je teren gdje su oni desetljećima-domaći. Posebno strahuju stariji ribari koji imaju stare ruzinave brodove, a nespremni su za odlazak u mirovinu ili u neke druge obrtničko-poduzetničke vode.

Šime Kosor, upravitelj Ribarske zadruge „Omega 3“ iz Salija u novim europskim odredbama ne vidi ništa loše niti prijeteće. Svakih deset godina EK donosi novu strategiju, a ova je godina za nas prekretnica jer se kreće s novom strategijom  čije ćemo odredbe tek osjetiti na svojoj koži. Danas se, zapravo ne događa ništa novo što druge zemlje članice nisu već iskusile, ističe naš sugovornik.

Europska komisija, pojašnjava Kosor, potiče očuvanost mora, a time i njegova ribljeg fonda, a to je, priznat ćete, dugotrajan proces kojem svi trebamo pružiti ruku. Europa kroz aktualnu strategiju svim zainteresiranim ribarima nudi tzv. scraping, odnosno potiče ribare koji rade sa starim ribaricama da se odreknu dozvole za lov i ribarenja, a zauzvrat će dobiti obeštećenje. Ili, ribarima se nudi preorijentacija sa ribarske djelatnosti na neku drugu, primjerice na bavljenje turistističkom djelatnošću na moru. Na taj će se način smanjiti ribarska flota na moru čime će se omogućiti efikasniji ribolov onima koji na njemu ostanu. S druge strane, manji broj ribarica u floti omogućit će kvalitetniju strukturu ribe, više ribe u ribarskim mrežama, a to posljedično znači veću efikasnost i veći prihod.

Na stanovite promjene već je pristala susjedna Italija čiji ribari dva puta godišnje uvode lovostaj na određene vrste za što od EK dobijaju obeštećenje.

Najnoviji podaci o prošlogodišnjem ulovu govore o smanjenju ulovljenih i uzgojenih količina ribe. U prošloj godini ukupno je ulovljeno i uzgojeno 69 700 tona ribe, a godinu dana prije preko 77 tisuća tona. Usporedbe ulovljenih i uzgojenih količina govore o padu ulova u protekloj godini.

Zanimljiv je podbačaj ulova plave ribe od oko 7 tisuća tona. Najveći pad zabilježen je kod inćuna čiji je ulov gotovo prepolovljen, dok je srdele ulovljeno oko 3 tisuće tona manje nego 2011.g. Podaci su, nema sumnje, zabrinjavajući jer manje ulovljene i uzgojene količine ribe znače veći uvoz. Iz uvoza nam, nesumnjivo, dolazi nekvalitetnija riba koja na trgovačkim policama postiže zavidnu cijenu koja je u nesrazmjeru s kvalitetom.

U strukturi ukupnog ulova na plavu ribu otpada čak 90,17 posto, a ostatak na ostalu ribu, ljuskavce i kamenice. Kad je riječ o uzgoju, na plavu ribu otpada 28 posto, na kamenice 4,8 posto, a ostali visoki postotak na svu ostalu ribu.

Teški dani dolaze, međutim i za uzgajivače koji rade na zaštićenim područjima jer EK najavljuje značajne restrikcije koje se odnose upravo na ta područja.


VEZANE VIJESTI