Neovisni novinarski portal
24.8.2019.
EKOLOGIJA
Emil Lemac – nove kolonije crvenog Jadranskog koralja na malim dubinama

Emil Lemac – nove kolonije crvenog Jadranskog koralja na malim dubinama

Šibenski morski akvatorij granično je područje na kojem živi crveni Jadranski koralj (Corallium rubrum) čija su se staništa desetljećima izlovljavala čak i na velikim dubinama.

koralj

Emil Lemac, vlasnik RK Mediterraneosub iz Vodica otkrio je nedavno nove kolonije  crvenog koralja na dubini od svega četrdesetak metara što je velika novost kad je riječ o staništima ovog koralja koji je karakterističan za velike dubine. Koraljari su ga stoljećima uz pomoć specijalnih naprava u obliku križa vadili sa dubina od preko 100 pa i 200 metara.

Prava je rijetkost, veli Lemac, pronaći koralj na dubinama od 40-50 metara. Riječ je o mladim kolonijama koralja koje još nisu postigle gustoću ni čvrstoću za eksploataciju pa je to vjerovatni razlog zašto kolonija nije izlovljena. Za ronioce je to pravi „bingo“ jer mogu uživati u njegovoj raskošnoj ljepoti.

Lemac je crveni koralj pronašao  u šibenskom akvatoriju, pod „balkonima“ podmorske polupećine i na njezinim svodovima koje je crveni koralj ukrasio na najljepši mogući način. Nada se da će nova koraljna „pošta“ ostati još dugo bez posjeta onih koji ih eksploatiraju i na njima masno zarađuju.

Stručnjacima će zasigurno biti zanimljivo saznanje o pojavi crvenog koralja na manjim dubinama. Lemac vjeruje da je tome pogodovalo iznimno bistro more. S obzirom da godinama vodi zainteresirane turiste u podvodne safarije, odnedavno je zapazio iznimnu oštrinu mora.

Kao da se  more dodatno osvježilo, slikovito će ovaj iskusni ronilac koji novu pojavu pripisuje  prirodnim ciklusima mora, odnosno njihovim međusobnim miješanjima. Jednom u 50 godina događa se, naime izmjena voda iz Jadranskog mora s onima iz Mediterana kao što se to ciklički događa i na relaciji Mediteran-Atlantski ocean. More je ove godine nevjerovatno bistro i s puno više boja u podvodnom svijetu. Koralj voli upravo takvu bistrinu i čistoću mora pa se, najvjerovatnije zbog novonastalih prilika u podmorju, pojavio bliže površini. Samo da tamo i ostane.

Crveni Jadranski koralj nije zaštićena vrsta, već ima status ugrožene vrste. Vađenje koralja bez dozvole je kažnjivo, međutim kontrola izlovljavanja je ograničena i nedostatna pa znatne količine vrijednog „crvenog zlata“ završe na „crnom tržištu“.

Osim pojave koralja na dubinama na kojima je odvajkada bio prava rijetkost Lemac je zapazio i sve „tanji“ riblji fond.

Ribe još donekle ima na posebnim „poštama“ koje zbog konfiguracije terena nisu  dostupne ribarskim mrežama. Zanimljivo, riba je na tim poštama toliko pitoma da nam doslovno „jede iz ruku“. Sa sobom nosimo  srdelice i pidoće pa ih ribe slasno pojedu iz ronilačkih ruku. Turisti-ronioci takve prizore dugo pamte kao uostalom i jedinstvenu ljepotu našeg podmorja koje je, ove godine, kao što sam već rekao, znatno bistrije, svjetlije i bogatije koloritom.

Hobotnica pred istrebljenjem

Ne sjeća se, kaže, kad je zadnji put vidio hobotnicu pristojne veličine. Tek pokoji primjerak manjih dimenzija, a i to rijetko. Hobotnica je, upozorava, gotovo posve istrijebljenja za što su, po svemu sudeći, najodgovorniji ronioci na dah. Većina podvodnih ribolovaca poštuje more i podmorje, međutim uvijek se nađu oni koji nemilice „taru“ sve pred sobom.

Podvodni ribolov jedna je od najljepših aktivnosti za mladog čovjeka. Koriste najselektivniji alat, ali, uvijek se nađu pojedinci kojima ribolov nije strast već ga koriste kao vid gospodarskog ribolova. Tako se, upozorava Lemac, gubi smisao sportskih aktivnosti, a morska staništa ispašaju i postaju sve siromašnija što nam se već sutra može „razbiti o glavu“.

autor fotografija: E. Lemac


VEZANE VIJESTI