Neovisni novinarski portal
21.11.2017.
KULTURA
Veliki turski osvajači poznavali su hrvatski jezik

Veliki turski osvajači poznavali su hrvatski jezik

Sulejman Veličanstveni i Mehmed II Osvajač govorili su hrvatski jezik koji je na Osmanlijskoj Velikoj porti bio diplomatski jezik Rustem paša, jedan od velikih vezira Osmanlijskog carstva rodio se, po jednima, u Skradinu, dok drugi smatraju da je to bilo u Velimu ili u Sarajevu

Skradin – Turska  hit serija Sulejman Veličanstveni i dalje hara malim ekranima pred koje je vezala višemilijunsko gledateljstvo iz više zemalja. S  pažnjom se prati stvarna i izmišljena povijesna događanja i privatna događanja carske klike. Osim glavnih likova Sulejmana Veličanstvenog, inače najduže vladajućeg i najmoćnijeg sultana i njegove brojne obitelji, pažnju televizijske javnosti privlači i lik Rustem paše za kojeg brojni povjesničari navode da je našijenac, točnije da je rođen u Skradinu ili njegovoj okolici.

Kako je dospio u Carigrad i napredovao sve do prestižnog položaja velikog vezira tada vrlo moćnog i velikog Otomanskog carstva?

Kršimir Čvrljak, poznati hrvatski povjesničar hrvatske i europske filozofije renesanse, romanist, kulturni povjesničar i autor više knjiga, u svojoj vrlo zapaženoj knjizi „Duh, um i zov Dalmacije“ još je 1996.g., pišući o povijesti Skradina, cijelo jedno manje poglavlje posvetio upravo Rustemu.

U novijoj hrvatskoj i turskoj historiografiji postoje meritorna i zasnovana mišljenja da je bio rodom iz Skradina,  međutim povjesničari se razilaze u mišljenjima o njegovu podrijetlu.

Scena iz serije Sulejman Veličanstveni

Scena iz serije Sulejman Veličanstveni

Odlazak Rustema u Carigrad odredio je, nesumljivo,  pad Skradina pod tursku vlast 29.svibnja 1522.g.  Uvidom u literaturu na hrvatskom jeziku, posebno u djelima Luna i Podunavka od I. Kukuljevića, odnosno u novijoj hrvatskoj i turskoj historiografiji, postoje meritorna i zasnovana mišljenja da je Rustem paša rodom iz Skradina. Navodno je nakon pada Skradina kao osmogodišnjak  sa svojim bratom Sinanom odveden u Carigrad gdje je zahvaljujući svojoj darovitosti dospio sve  do prestižnog položaja velikog vezira Sulejmana II Veličanstvenog. U literaturi se navodi da se odgajao u Pera-saraju. Kako je izgledao i dalje je nepoznato. Jedini opis Čvrljak je pronašao u izvješću mletačkog baila Bernardina Novagera koji je naveo da je bio „srednjeg rasta, crven u licu i opaljenih obraza“, napisao je Čvrljak.

U seriji je predstavljen posve drugačije. Naočiti turski glumac Muhtesem Yuzyil koji je utjelovio Rustemov lik je visok, markantan, jednom rječju zgodan i ugodan oku.

Na Velikoj porti u Carigradu govorio se i hrvatski jezik koji je u to vrijeme bio diplomatski jezik kojim su ovladala i dva najpoznatija osvajača- Sultan Mehmed II Osvajač i sultan Sulejman Veličanstveni

Čvrljak nas upućuje na jedno vrlo zanimljivo povijesno istraživanje koje je proveo I. Kukuljević koji je zaključio  da su „tumači i posrednici pri austrijskom dvoru kod Velike Porte gotovo redom bili južni Slaveni“. To je zato, pojašnjava Čvrljak, što je u to doba hrvatski  jezik bio diplomatski jezik  na Visokoj porti. To potvrđuje i činjenica da su sultani Mehmed II Osvajač (El-Fatih) i Sulejman Veličanstveni (Kunanija) znali hrvatski jezik. U povijesnim izvorima čak je zabilježen i razgovor na hrvatskom jeziku između Ugrina Franje Zaja i Rustem paše. Ovaj potonji se začudio Zajevu poznavanju hrvatskog jezika, dodaje Čvrljak.

Kukuljević, međutim ni u jednom retku nije vezao Rustemovo podrijeklo uz Skradin, ali je  u svojim djelima navodio da je bio iz Hrvatske. Domaći i strani povjesničari uz njegovo su ime redovito navodili da je bio etnik „Hrvat“, tj. hrvadijjulas.

Aja Sofija

Aja Sofija

Dr. Mirza Safvet-beg Bašagić, inače pjesnik, povjesničar i političar mišljenja je da je Rustem paša iz Skradina što je naveo i u svojoj knjizi „Bošnjaci i Hercegovci u islamskoj književnosti“, međutim to ničim nije potkrijepio, ali je naveo neke turske izvore. Kasnije su se i drugi autori pozivali na Bašagevićev navod  da je Rustem rodom iz Skradina u Dalmaciji, te da je 1521.g. zajedno s bratom Sinanom koji je postao paša od Begtašbega odveden u Carigrad. Uz njegovo ime neki autori dodaju Opuković, a drugi Čigalić.

Osmanlijski povjesničari  za Rustema pišu „Rustem paša Skradinac“. Izbor poturčenog Hrvata za Sulejmanova velikog vezira u nekim se turskim izvorima, pojašnjava Čvrljak, tumači slabljenjem dotadašnjeg fanatizma u Carigradu. Njegov napredak u državničkoj karijeri na Porti  bio je strelovit. Kao zgodnu zanimljivost koja ga je vinula u državničke visine Čvrljak navodi jednu zgodu žonglerskog karaktera.

Dok je jednom zgodom Sulejman II Veličanstveni stajao uz prozor gornjeg kata saraja nešto mu je ispalo iz ruku. Paževi su požurili niz stube, međutim Rustem je bio brži odlučivši se na riskantni skok kroz prozor što nije promaklo sultanovu oku. Rustem je, inače u dva navrata bio veliki vezir, a tu je dužnost obnašao ukupno 15 godina. Osim na toj dužnosti istakao se i na kulturnom polju napisavši Kroniku Osmanske dinastije.

Povjesničar Luka Jelić, navodi dalje Čvrljak, za Rustem pašu kaže da je porijeklom iz Velima kod Skradina, te da je „po tankoj krvi u rodu s plemićima Utišenovićima, poimence sa glasovitim kardinalom Utišinovićem Martinuševićem…“ Jelić, međutim nije naveo odakle mu ovi podaci kojima se kasnije priklonio i Marko Perojević.

Što se tiče rodbinske veze između kardinala Utišenovića Martinušića i Rustem paše  Čvrljak priznaje kako o tome nije uspio pronaći pouzdanu potvrdu, ali je zato pronašao vijest da je kardinalov brat bio Murat beg Tardić, poznati šibenski poturica, osvajač Klisa.

O Rustemu je pisao i Osman Mazhar paša Čengić koji ga je uvrstio kao trećeg po redu velikog vezira iz naših krajeva i za njega je napisao da je rodom iz Hrvatske. Povjesničar Ćiro Truhelki piše da je Rustem rođen u Sarajevu ali uz opasku da za to nema dokaza.

Rustem paša bavio se i pisanjem

Rustem paša bavio se i pisanjem

Kako saznajemo od Krešimira Čvrljka koji je dao stručni pregled povijesnih događanja koja su vezana uz velikog vezira Rustema, najvjerovatnije svog sunarodnjaka,  značajna godina za Rustema, odnosno njegova životna prekretnica bila je 1539. Te je godine, naime pozvan na svečanost „suneta“ dvaju carevića. Tada je sultanu poljubio ruku nakon čega mu je sultan dao za ženu svolju ljubimicu Mihri Mah za koju brojni povijesni izvori navode da je bila duhovita.

Je li nekoć moćno Otomansko carstvo propalo nakon Ženidbe Rustema i sultanice Mihri Mah?

Po nekim povjesničarima upravo je ženidba Rustem paše sa sultanicom bila „jedan od razloga propadanja turskog carstva“. Povjesničari su pronašli napise koji su o Rustemu tada pisali kao o „velikom veziru i carskom zetu“. Poznato je da su imali više djece koja su većinom u dvadesetim i tridesetim godinama pomrla. Rustem je bio u velikoj milosti kod punice Haseki kojoj je pravo ime bilo Roksolana. Neki pišu da je bila poljskog, a drugi talijanskog podrijetla.

Rustemov brat Sinan dogurao do položaja ministra mornarice, a bio je i paša od Begtašbega

O Sinanovu usponu u vojnoj hijerarhiji, također je pisao Kukuljević navodeći da je, dogurao do položaja ministra mornarice. Bio je i paša od Behtašbega Umro je u Skutariju 1554.g. gdje je, inače  Rustem živio do svog drugog izbora za velikog vezira. Pokopan je u dvorištu džamije Mihri Mah u Skutariju.

Čvrljak podsjeća da je Rustem imao i setru Nefisu što u svojim tekstovima Kukuljević ne navodi, ali zato spominje  da je Rustemin zet bio Ahmed paša iz Albanije, inače Muratov veliki vezir. U velikoj bitki pod Siskom 1593 u kojoj su oruže ukrstili  Hasan paša Predojević s četverostruko brojnijim Nikolom Zrinskim poginuo je  i hercegovački sandžak Mehmet beg, inače unuk Rustem paše Opukovića.

Kada je umro veliki vezir Rustem paša?

Kako po pogledu mjesta rođenja povjesničari se tako razilaze i po pitanju godine smrti Rustem paše. Navode se čak tri godine- 1553, 1560. i 1561. Za njim je, poznato je, ostala kći Ajša, udovica Mihri Mah, sin Osmanbeg, te ogromni imetak.

Ajša je pokopana u Hidajinu mauzoleju. Povijesni izvori navode kako je Rustem paša za svoju obitelj prikupio brojne državne posjede od Klisa do splitskog međaša. Kliški sandžakat dopao je sina Rustemove kćeri i velikog vezira Ahmed paše Arnauta. Od  Čvrljka saznajemo da je sultanija Mihri Mah svog supruga nadživjela za čak 17 godina. Umrla je 1578.g.

Još dvojica našijenaca na visokim položajima u Osmanlijskom carstvu!

Osim Rustema u Osmanlijskom carstvu visoko su kotirali i Ferhat paša, veliki vezir rodom iz Šibenika, rođen oko 1484.g., te Gazi Murat beg Tardić poznat i kao osvajač Klisa.

Bilo kako bilo povijesno- romantična serija Sulejman Veličanstveni  zaokuplja sve veću pažnju kako gledatelja tako i povjesničara koji joj pronalaze brojne mane spočitavajući scenaristima odmak od utvrđenih povijesnih događanja. Serija je u startu izazvala velike kontroverze i burne reakcije u islamskom svijetu. U seriji se naglašavaju Osmanlijske pobjede, a tek škrto progovara o porazima.

Inače, za potrebe snimanja ove serije sagrađena je palača u što je utrošeno 2 milijuna dolara.

 


VEZANE VIJESTI