Neovisni novinarski portal
19.11.2017.
KULTURA
zabat s likom Bogorodice

Novo ruho arheološkog lokaliteta Crkvina u Biskupiji kod Knina

zabat s likom Bogorodice

Biskupija – Zahvaljujući uvrštenju u međunarodni projekt „Kolijevka europske kulture-Francia Media“ upravo je uređen  arheološki lokalitet Crkvina u Biskupiji kod Knina koji je nakon višedesetljene nebrige napokon dobio novo ušminkano ruho.

Cijeli kompleks očišćen je od raslinja i raznog otpada, a u kakvom je stanju bio govori podatak da je sanjega odveženo pedesetak kamionskih prikolica raznog otpada koji se ovdje ilegalno odlagao tijekom zadnjih šezdesetak godina. Stari zidovi koji su se ponovo ukazali preventivno su zaštićeni. Skinut je i asfaltni sloj i izmješten lokalni put koji je dosad presijecao lokalitet. Pronađeno je i zadovoljavajuće kompromisno rješenje za ukapanje na rimokatoličkom groblju.

Dio arhitektonskog kompleksa Crkvina

Dio arhitektonskog kompleksa Crkvina

Muzej hrvatskih arheoloških spomenika dao je izraditi projekt budućeg uređenja groblja kojim će se dozvoliti kontrolirano ukapanje u donjem već istraženom dijelu kompleksa. Predviđeno je i parkovno uređenje čime će se postići vizualna odvojenost novih grobnica od ostataka bazilike svete Marije. Osim toga, dogovorena je ekshumacija posmrtnih ostataka iz ilegalno izgrađenih grobnica i njihovo preseljenje u uređeni dio groblja. Jedna  grobnica već je izgrađena zahvaljujući međunarodnom projektu.

Ove zanimljive novosti sa gotovo zaboravljenog arheološkog nalazišta donijela nam je Maja Petrinec, muzejska savjetnica u Muzeju hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu koja je ujedno voditeljica radova. Ističe kako je u svim dosadašnjim akcijama na Crkvini sudjelovalo lokalno stanovništvo čime im je omogućeno sezonsko zapošljavanje. Radilo se uglavnom o povratničkoj populaciji. U tijeku je izrada web stranice na kojoj je Crkvina uključena u europsku turističku rutu zajedno sa još devet lokaliteta.

Rekonstrukcija nekadašnjeg izgleda Crkvine

Rekonstrukcija nekadašnjeg izgleda Crkvine

Vrijedni nalazi pronađeni u grobovimaGovoreći o budućim radovima Petrinec najavljuje kako slijedi daljnje uređenje kompleksa u suradnji s konzervatorima. U planu je označavanje areala lokaliteta, uređenje pješačkih staza za posjetitelje, postavljanje info panoa i izgradnja paviljona u kojem bi se održavale on-site prezentacije i interpretacije. Što se tiče budućeg predstavljanja i interpretacije Crkvine Petrinec pojašnjava da će se ona temeljiti na vizualnim rekonstrukcijama i popratnim objašnjenjima zasnovanim na  znanstvenim rezultatima, ali će sve biti prilagođeno raznolikom spektru posjetitelja. Prezentacija će uključiti i bogatu povijest arheoloških istraživanjana na ovom lokalitetu koja su već krajem 19.st., posebice 50-tih godina prošlog stoljeća bila obimna, a u njima je, također sudjelovalo i lokalno stanovništvo.

To je tek početak sustavnije brige o ovom arheološkom nalazištu koje je iznimno važno za starohrvatsku povijest. Za koju godinu Crkvina će tako zaživjeti novim kulturno-turističkim životom zahvaljujući upravo uvrštenju u veliki medjunarodni projekt vrijedan 4 milijuna eura. Osim Hrvatske  u projekt nazvan  „Francia Media“ uključene su: Nizozemska, Belgija, Njemačka, Francuska, Češka, Slovačka, Italija, Luksemburg i Slovenija.

Ostaci nekadašnjih objekata

Ostaci nekadašnjih objekata

Tako će se u jednu cjelinu povezati područja koja su nekada pripadala franačkoj vlasti. Cilj ovog znanstvenog i interdisciplinarnog projekta je promicanje svijesti o vrijednostima kulturne baštine te boljim načinima njezine promocije i prezentacije.

Voditelj projekta je Državna uprava za zaštitu spomenika u Sloveniji, dok su voditelji hrvatskog tima prof.dr. Vladimir Goss i prof. Marina Vicelja-Matijašić s Odsjeka za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta u Rijeci. Partneri na projektu su Muzej hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu i Odsjek za antropologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

Posjet Crkvini uvjerio nas je u novi sjaj arheološkog nalazišta koje sadrži ostatke pet srednjevjekovnih crkvenih građevina koje su u vezi sa zborovanjem i ubojstvom hrvatskog kralja Zvonimira. Ovdje je svojedobno otkriveno desetak  kneževskih grobova u kojima je pronađeno dosta vrijednih dijelova konjičke opreme karolinške provinijencije koji su u europskoj arheološkoj literaturi odavno prepoznati kao-horizont Biskupija-Crkvina.

Kameni ostaci

Kameni ostaci

Na Crkvini je u prvoj polovici 9.st. najprije podignuta trobrodna bazilika koja je u to vrijeme bila veća od svih drugih crkava tadašnjeg hrvatskog prostora. Bila je posvećena svetoj Mariji. Crkva je ujedno služila kao mauzolej jedne hrvatske vladarske obitelji iz 9.st.

U 11.st. u Biskupiji je bilosjedište hrvatskog dvorskog biskupa koji se oko 1040.g. pojavio u pratnji hrvatskog kralja. U tom je vremenu bazlika dobila dograđeni sklop kojeg jedni nazivaju samostanom, drugi katedralnim kaptolom, a treći kraljevskim dvorom.

-U narednih 300 godina u bazilici se u nekoliko navrata mijenjao liturgijski namještaj, a upravo ti pronađeni nalazi pružili su do danas najbrojniji i najraznovrsniji arheološki repertoar predromaničke skulpture i natpisa na jednom ranosrednjevjekovnom arheološkom lokalitetu u Hrvatskoj.  Pregradnji jer bilo i u  razdoblju turske vladavine kada je brod bazilike pregrađen pa je tako nastala manja crkvica posvećena svetom Luki. Ona je, na žalost uklonjena  u amaterskim arheološkim zahvatima tijekom 1886.g.,kazuje Petrinec.

Crkva svete Marije

Crkva svete Marije

Istočno od ostataka ovih crkava 1938.g. sagrađena je nova kamena crkva posvećena Svetoj Mariji. Sagrađena je prema nacrtu velikog hrvatskog kipara svjetskog glasa Ivana Meštrovića. Danas dominira cijelim prostorom i okuplja vjernike iz Biskupije i cijelog kninskog i šibenskog kraja.

 


VEZANE VIJESTI